Za one koji žele produljiti život i očuvati zdravlje u starijoj dobi, ugledni znanstvenik predlaže iznenađujuće jednostavno i dostupno pravilo, piše Express.
Silvio Garattini – 97-godišnji onkolog i farmakolog – smatra da bi konzumiranje manje hrane moglo biti ključno za dulji i zdraviji život. Osnovao je Institut Mario Negri u Bergamu u Italiji i desetljećima se bavi istraživanjem bolesti i procesa starenja, što njegovim stavovima daje značajnu težinu.
.png)
U razgovoru za Men's Health objasnio je: „Ako jedete 30% manje, živite 20% dulje“, ističući kalorijsko ograničenje kao temelj dugovječnosti. Naglašava da pozitivne životne navike ne koriste samo pojedincima, već i smanjuju opterećenje obitelji i zdravstvenog sustava, budući da su brojne kronične bolesti povezane s lošom prehranom i sjedilačkim načinom života, piše N1.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nezdrava prehrana odgovorna je za milijune smrti diljem svijeta svake godine, uglavnom zbog kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka.
Što se tiče vlastitih prehrambenih navika, Garattini se pridržava onoga što potvrđuju opsežna istraživanja: konzumirati uravnoteženu prehranu bogatu raznolikim nutrijentima, ali izbjegavati pretjerivanje. „Raznolikost znači jesti pomalo od svega kako bismo dobili mikro- i makronutrijente koji su nam potrebni“, objašnjava, a znanstveni dokazi upućuju na to da raznolikost u biljnoj prehrani smanjuje rizik od bolesti.
Ističe da je umjerenost jednako važna. Časopis Ageing Research Reviews navodi da je kalorijsko ograničenje bez pothranjenosti pokazalo poboljšanje pokazatelja starenja i produljenje životnog vijeka kod različitih životinjskih vrsta, a trenutačno se istražuje i kod ljudi.
Garattini je snažan zagovornik mediteranske prehrane, koja je bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i ribom, a siromašna crvenim mesom i zasićenim mastima. Istraživanja pokazuju da osobe koje se dosljednije pridržavaju mediteranske prehrane imaju manji rizik od srčanih bolesti i vjerojatno žive dulje.
Studija objavljena u The British Journal of Nutrition pokazala je da je strože pridržavanje ove prehrane povezano s manjim rizikom smrtnosti od svih uzroka.
Unatoč trendovima poput povremenog posta (intermittent fasting), Garattini tvrdi da nije presudno kada jedete – već koliko ukupno unosite hrane. „Neka istraživanja nisu pokazala razliku između onih koji su jeli bez ograničenja i onih koji su čekali 10 do 12 sati između obroka“, rekao je, dodajući: „Važno je jesti malo.“
Bez obzira preferirate li tri ili pet obroka dnevno, ključna poruka je umjerenost i kvaliteta nutrijenata, a ne vrijeme obroka. Kako navodi NHS, uravnotežena prehrana i kontrola unosa kalorija dokazani su načini smanjenja rizika od kroničnih bolesti i poticanja zdravog starenja.
