Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama već gotovo stoljeće, a samo u 2023. godini odnijele su oko 919 tisuća života. Iako se često misli da su za bolesti srca odgovorni isključivo ekstremni stilovi života, kardiolozi upozoravaju da su pravi problem često svakodnevne rutine koje se ponavljaju godinama. Povodom Mjeseca zdravlja srca, četiri kardiologa izdvojila su osam najčešćih pogrešaka koje uočavaju kod svojih pacijenata.
1. Pretjeran unos soli
Sol je duboko ukorijenjena u prehrani, osobito kroz gotova jela, suhomesnate proizvode, kruh i razne umake. Kako ističe kardiolog dr. Nilay Shah iz Northwestern Medicinea, većina odraslih unosi znatno više soli nego što je preporučeno.
Natrij, koji čini oko 40 posto kuhinjske soli, nužan je za funkcioniranje organizma, no njegov višak povisuje krvni tlak. Visoki krvni tlak jedan je od najjačih čimbenika rizika za bolesti srca, uključujući srčani udar i zatajenje srca.
Rješenje: Pratiti unos natrija i nastojati ne prelaziti dnevnu granicu od 2.300 miligrama, što odgovara otprilike jednoj čajnoj žličici soli. Više od 70 posto natrija dolazi iz industrijski prerađene hrane i restoranskih obroka, pa kuhanje kod kuće i izbor cjelovitih namirnica mogu znatno pomoći.
2. Previše sjedenja, premalo kretanja
Samo oko četvrtine odraslih zadovoljava preporuke o tjelesnoj aktivnosti, koje uključuju barem 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno te dva dana vježbi snage. Dugotrajna neaktivnost smanjuje potrošnju kalorija i povećava rizik od debljanja, visokog tlaka i dijabetesa.
„Danas se sve češće kaže da je sjedenje novo pušenje“, upozorava dr. Brian Downey iz Tufts Medical Centera.
Rješenje: Redovito ustajati i kretati se. Kratke šetnje svakih sat vremena, hodanje tijekom pauze za ručak ili šetnja s prijateljima također se računaju kao tjelesna aktivnost.
3. Korištenje mobitela prije spavanja
Skrolanje prije sna može ozbiljno narušiti kvalitetu odmora. Plavo svjetlo smanjuje lučenje melatonina, dok mentalna stimulacija povećava razinu hormona stresa. Manjak sna povezan je s povišenim krvnim tlakom, što dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
4. Držanje nezdrave hrane u kući
Kardiologinja dr. Harmony Reynolds iz NYU Langonea ističe da mnogi podcjenjuju utjecaj „malih grijeha“. Visoko prerađena hrana povisuje kolesterol, krvni tlak i doprinosi debljanju, a često uzrokuje i nagle padove energije koji potiču novo posezanje za grickalicama.
Rješenje: Ne kupovati nezdravu hranu. Umjesto toga, pokušati kratko kretanje ili popiti čašu vode kada se javi potreba za međuobrokom.
5. Nedostatak društvenih kontakata
Usamljenost i društvena izolacija ne štete samo mentalnom zdravlju. One su povezane s većim rizikom od bolesti srca, srčanog i moždanog udara.
Rješenje: Redovito održavati kontakte s prijateljima i obitelji, volontirati ili se uključiti u zajednicu. Ako postoje fizičke prepreke, važno je potražiti savjet liječnika.
6. Nepoznavanje vlastitih zdravstvenih parametara
Mlađe odrasle osobe često preskaču redovite liječničke preglede, no upravo oni omogućuju rano otkrivanje povišenog tlaka, kolesterola ili šećera u krvi.
Rješenje: Redovito obavljati sistematske preglede i pratiti osnovne pokazatelje zdravlja srca.
7. Uvjerenje da je za promjene prekasno
Mnogi pacijenti smatraju da su loše navike već učinile nepovratnu štetu. Kardiolozi upozoravaju da i male promjene, ako se provode dosljedno, mogu imati velik učinak.
Rješenje: Početi s malim koracima, poput smanjenja porcija ili izbacivanja kasnih obroka. Svaka promjena donosi poboljšanje.
8. Zanemarivanje ranih simptoma
Bol u prsima često se pogrešno pripisuje žgaravici ili umoru, no riječ je o najčešćem simptomu srčanog udara. Kašnjenje u traženju pomoći može dovesti do trajnog oštećenja srca.
Rješenje: Prepoznati simptome i odmah potražiti liječničku pomoć. Ako se jave stezanje u prsima, bol koja se širi u ruku, vrat ili čeljust i traje dulje od 15 minuta, potrebno je hitno reagirati, piše portal Health.
