U sljedećih godinu dana Hrvatska bi trebala dobiti nova pravila koja će regulirati status, ali i gospodarsko korištenje najatraktivnije i najvrijednije imovine koju Hrvatska ima, pomorskog dobra i turističkog zemljišta u kampovima, piše Novi list.
Vlada je u Nacionalnom programu reformi (NPR) predvidjela da se do kraja ove godine izmijeni Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, a u ožujku sljedeće godine predviđa se donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Što se tiče turističkog zemljišta, u svom programu Vlada je istaknula da će između ostaloga propisati kriterije i postupak uređivanja suvlasničkih odnosa države i trgovačkih društava na kampovima, čime će se “omogućiti poduzetnička aktivnost tih trgovačkih društava u skladu sa zahtjevima tržišta što će se pozitivno odraziti na prihode državnog proračuna”.
Značajne promjene u upravljanju pomorskim dobrom
U Ministarstvu državne imovine za Novi list potvrđuje da će se uskoro formirati radna skupina za izradu zakona, a po svemu sudeći izmjena neće biti kad je u pitanju status turističkog zemljišta oko hotelskih kompleksa koje je pripalo lokalnoj zajednici i ona ubire koncesiju za njezino korištenje.
Prema onome što je navedeno u Vladinom dokumentu i objašnjenjima iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI), u upravljanju pomorskim dobrom pripremaju se značajne promjene, a Vladin je plan i redefinirati ulogu lučke uprave i koncesijskog sustava u lukama otvorenim za javnost te smanjiti troškove broda u lukama. Te promjene, među ostalima, znače da će granicu pomorskog dobra određivati županije i da će se pomorsko dobro zonirati prema atraktivnosti o čemu će ovisiti i visina naknade koju će plaćati koncesionari.
Pomorsko dobro i dalje će, potvrdili su iz resornog Ministarstva, ostati dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku, pa će i dalje ostati dobro na koje nije moguće upisati ni vlasništvo ni zalog. U gospodarskim krugovima postojala je jedno vrijeme inicijativa da se koncesionaru dopusti da u zalog da objekte izgrađene na pomorskom dobru, kako bi im banke odobravale kredite za investicije, ali od toga neće biti ništa. Iz Ministarstva napominju da se zalog može upisati na koncesiju, i misle da je financijski sektor to prepoznao kao dostatno sredstvo osiguranja za investicije na pomorskom dobru.
Ono što će donijeti novi zakon, otkrivaju iz Ministarstva, je izmjena načina utvrđivanja granice pomorskog dobra, jer je plan da se taj posao decentralizira, odnosno da granicu pomorskog dobra određuju županije. Kriteriji po kojima će se ta granica određivati bit će propisani zakonom, kako bi se postupci provodili ujednačeno i jednoznačno.
Važan preduvjet
– Namjera nam je, također, propisati obvezu utvrđivanja granice pomorskog dobra u roku od tri godine od donošenja Zakona jer to smatramo vrlo važnim preduvjetom, s jedne strane za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, a s druge strane za njegovu zaštitu – otkrivaju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Prema sadašnjem zakonu granice pomorskog dobra za sve jedinice područne (regionalne) samouprave koje imaju pomorsko dobro utvrđuje Povjerenstvo za granice u MMPI i to je tijelo zaduženo za cijelu obalu Jadranskog mora, dok županijska povjerenstva samo izrađuju prijedlog granice. U Vladi vjeruju da će ova promjena ubrzati postupak utvrđivanja granica, a time i postupak uknjižbe pomorskog dobra u zemljišnim knjigama, jer u velikom broju slučajeva pomorsko dobro nije upisano u zemljišne knjige. Vlada u programu napominje i da je to preduvjet za dodjelu koncesije za aktiviranje potencijala pomorskog dobra.
Prema novom zakonu cijela bi se obala podijelila u zone koje bi ovisile o atraktivnosti lokacije za pojedinu djelatnost. IZ MMPI napominju da je u sadašnjem zakonu predviđeno plaćanje stalnog i promjenjivog dijela koncesijske naknade.
– Preduvjet za definiranje minimalne koncesijske naknade, kao početnog iznosa za raspisivanje javnog prikupljanja ponuda za dodjelu koncesije, upravo je zoniranje obale. Prijedlog je da se cjelokupna obala podijeli na zone sukladno atraktivnosti pojedine lokacije za pojedinu djelatnost. Na taj se način želi privući investicije u manje atraktivna područja, ali i višim cijenama gospodarski valorizirati atraktivnije lokacije – navode iz MMPI-a za Novi list.
