Zavirili smo u utrobu trenutno najvećeg i najvrjednijeg gradilišta u Dalmaciji, onog Zračne luke Split. Naime, kraju se privodi 450 milijuna kuna vrijedan projekt proširenja putničkog terminala. Prema projektu arhitekta Ive Vulića, a financirano prvenstveno vlastitim sredstvima, uz potporu Hrvatske banke za obnovu i razvoj, na postojećih 11.000 metara kvadratnih će se dodati još ogromnih 36.000 kvadrata najmodernije aerodromske infrastrukture.
Gradnja bi trebala biti privedena kraju u lipnju, nakon čega nastupa zatvaranje i preuređenje postojećeg terminala koji će, nakon prilagodbe, s novim dijelom činiti jednu smislenu cjelinu. Uz vodstvo pomoćnika direktora Zračne luke Split Pere Bilasa, obišli smo ovaj impresivan objekt te otkrili sve njegove tajne.
Obilazak kreće s južne strane magistrale gdje su se smjestili parking za automobile kapaciteta 900 vozila te autobusni kolodvor dva i pol puta veći od onog koji se nalazi u centru samog Splita. Na njemu se nalazi 49 parking pozicija za autobuse, a u unutrašnjosti će se smjestiti uredi rent-a-car agencija te ugostiteljski objekti. Zgrada kolodvora je s glavnom zgradom putničkog terminala povezana 120 metara dugim klimatiziranim pješačkim mostom, poput onih kakvi se mogu vidjeti u Dubaiju, koji putnike do željene destinacije transportira pomičnim trakama. Na samom kraju mosta nalazi se svojevrsna "kula" izgrađena od čelične konstrukcije i obložena staklom. U njoj putnici imaju opciju izaći, zaputiti se na check-in ili krenuti prema gornjoj etaži putničkog terminala na kojoj se nalaze brojni javni sadržaji.
Sortirnica prtljage od 55 milijuna kuna
Servisnim stepenicama spuštamo se u prizemnu etažu terminala i dolazimo do sortirnice prtljage koja je, prema riječima pomoćnika direktora, zadnji krik tehnologije vrijedan čak 55 milijuna kuna. Kretanje prtljage je u potpunosti automatizirano, čak i kada je u pitanju rendgenski pregled. Ljudska ruka nastupa tek u slučaju da računalni algoritam zaključi kako se u nekom od kofera nalazi sumnjivi sadržaj. Kada sve teče po planu, kofere označene bar-kodovima prate brojne kamere, a mehanizam na trakama vrši redistribuciju istih prema odgovarajućem zrakoplovu. Sa sortirnicom je povezana hala domaćih i međunarodnih dolazaka u kojoj se nalazi pet velikih traka za preuzimanje prtljage.
Penjemo se prema gore i stižemo u glavni atrij kružnog oblika. Njime dominiraju fascinantni drveni elementi koji čine konkavne i konveksne površine koje potpuno razbijaju monotoniju ravnih zidova i stropova. Dio krovne konstrukcije sadrži otvore koji su prekriveni dvostrukim polutransparentnim napuhanim "balonom" koji omogućava prodor dnevne svjetlosti u unutrašnjost terminala. U atriju se nalazi check-in prostor s 30 šaltera nakon kojih se dolazi do sedam sofisticiranih poluautomatiziranih linija za sigurnosnu kontrolu.
Nakon sigurnosne kontrole stižemo do prostora čekaonice koju će krasiti veliki duty-free dućan te nekoliko ugostiteljskih objekata, pod direktnom upravom zračne luke. Čekaonica će biti opremljena sa 1.200 sjedećih mjesta te sa 6 izlaza za zrakoplove.
Etažu iznad čekaonice za odlaske, u zoni dostupnoj svim posjetiteljima i direktno ispod jedne od ranije spomenutih drvenih konstrukcija, nalaze se veliki restoran te vidikovac s kojeg puca pogled na cijelu zapadnu i sjevernu stajanku za zrakoplove, što će svakako razveseliti sve one koji vole promatrati letjelice izbliza. S vidikovca također puca pogled i na samu čekaonicu, tako da će biti prilike i za još jedno opraštanje s voljenim osobama.
Na naš upit zbog čega u ovoj fazi neće biti instalacije avio-mostova odgovoreno nam je kako je problematika višestruka. Prvi problem leži u činjenici da operacije s avio-mostovima iziskuju potrebu za više manevarskog prostora na stajanci, kojeg u ovom trenutku jednostavno nema, osim u slučaju eliminacije nekoliko postojećih parkirnih pozicija u neposrednoj blizini. Drugi problem leži u činjenici da glavninu prometa na Resniku čine low-cost zrakoplovne kompanije čiji su ciljevi što manji trošak aerodromskih usluga i što brži "turn-around" samog zrakoplova. I dok avio-most uistinu povećava ponudu zračne luke, komfor putnicima (ali i trošak kompanijama), isti usporava ukrcaj u odnosu na korištenje oba ulaza na zrakoplovu na koje se ulazi preko stepenica na stajanci. Zaključak je da bi avio-mostove koristio zanemariv broj zrakoplovnih kompanija, tako da je njihova instalacija ostavljena za neko buduće razdoblje.
Obnova staze
Općeniti daljnji razvoj zračne luke se svodi na tri veća zahvata. Prvi je obnova uzletno-sletne staze koja je trenutno u vrlo lošem stanju i na koju se sve više zrakoplovnih kompanija žali. Obnova će se odviti ili na način da se fazno (isključivo noću) rekonstruira samo središnjih 15 metara staze, inače široke 45 metara ili na način da se zračna luka u potpunosti zatvori na mjesec dana, a staza u potpunosti rekonstruira u punom profilu. To bi uključilo i obnovu rubne rasvjete, dodavanje rasvjete centralne linije, kao i dogradnju asfaltnih "ramena" na rubovima. Točna metoda obnove još nije odabrana, ali sami radovi bi mogli krenuti već krajem ove godine.
Drugi i treći zahvat čine proširenje stajanke i gradnja paralelnih rulnica koje bi trebale pružiti spoj na južni i sjeverni prag uzletno-sletne staze. Paralelna rulnica je nužna zbog eliminacije nepotrebnog rulanja po uzletno-sletnoj stazi prilikom "back-track" operacija, što direktno dovodi do povećanja kapaciteta letačkih operacija. Za potrebe tog projekta u postupku je otkup potrebnog zemljišta. Trasa do južnog kraja piste (prag 05) bi išla s južne strane piste, ali kada je u pitanju rulnica do sjevernog kraja piste (prag 23), potrebno je još odabrati najpovoljniji način gradnje s obzirom da se na trasi buduće rulnice nalaze i INA spremnici kerozina, kao i omanje brdo sa srednjovjekovnom crkvicom Sv. Bare. Zbog toga se čak razmišlja i o gradnji rulnice sa sjeverne strane piste, kao kompromisnom rješenju.
Ljeti dosegnut teoretski vršni kapacitet
Kada pričamo o kapacitetu zračne luke, valja naglasiti da je prošle godine kroz nju prošlo rekordnih 3,12 milijuna putnika, s vršnim opterećenjima ljetnim subotama, kada bi kroz staru zgradu terminala prošlo i po 30 tisuća putnika, a kroz stajanku čak 110 zrakoplova. U našem razgovoru s gospodinom Bilasom saznajemo da je subotom teoretski vršni kapacitet od 12 zrakoplova u satu već dosegnut. Tu brojku određuje konfiguracija manevarskih površina zračne luke, a može se samo neznatno povećati dodavanjem paralelne rulnice i dogradnjom više izlaza s uzletno-sletne staze. Također, iako primarni prilaz s juga, na stazu 05, ima navigacijsku opremu za precizno slijetanje (CAT I) i teoretski kapacitet od oko 20 zrakoplova u satu, problem ostaje u činjenici da se kroz polovicu dana, ovisno o vjetru, koristi i neprecizni vizualni prilaz sa sjevera na stazu 23 koja ima znatno manji kapacitet i s kojom brojni manje iskusni piloti imaju problema, zbog čega su potrebne veće separacije među zrakoplovima. Kao posljedica svega navedenog, ako želi ostvariti dosadašnji dvoznamenkasti rast broja putnika, Zračna luka Split mora što više letova distribuirati van subote te postići što je više moguće ujednačeno opterećenje tijekom cijelog tjedna.
Za kraj valja naglasiti kako se ove sezone očekuje oko 50 zrakoplovnih kompanija koje će letjeti na oko 100 različitih destinacija. Nakon dovršetka ovog važnog infrastrukturnog objekta, a posebno ako se ostvare najave o gradnji željezničke konekcije sa Splitom, konačno možemo kazati da se Split više neće imati čega sramiti pred milijunima gostiju koji nam stižu zračnim putevima.
