Kronična bolest bubrega (KBB) jedna je od najopasnijih dijagnoza modernog doba – ne zato što se ne može liječiti, nego zato što se prečesto otkrije prekasno. U ranijim fazama nema gotovo nikakvih simptoma, a kad se tegobe jave, bubrežna funkcija već je ozbiljno narušena.
Procjene govore da svaki deseti stanovnik Hrvatske ima neki oblik oštećenja bubrega, a većina toga nije ni svjesna. Dok god su bubrezi u stanju održavati osnovne funkcije, tijelo šalje malo ili nimalo upozorenja. Upravo zato se KBB često naziva tihim ubojicom – bolest ne boli, ali njezine posljedice mogu biti pogubne.
Tko je najviše u riziku?
Najveći rizik imaju osobe koje već žive s kroničnim stanjima poput dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Te dvije dijagnoze odgovorne su za više od dvije trećine slučajeva kronične bubrežne bolesti. U opasnosti su i pušači, pretile osobe, osobe s autoimunim bolestima, oni koji često koriste analgetike bez liječničkog nadzora, kao i svi s genetskom predispozicijom ili starijom dobi.
Važnu ulogu ima i stil života. Sjedilački način rada, previše soli u prehrani, premalo vode, previše kave i stres — sve to čini naše bubrege osjetljivijima, iako toga često nismo svjesni.
Simptomi? Najčešće tek kad postane prekasno
Jedan od glavnih problema kod bolesti bubrega jest činjenica da simptomi dolaze kasno. U početnim fazama bubrezi nadoknađuju pad funkcije, pa bolest napreduje u tišini. Kada se pojave znakovi poput kroničnog umora, natečenosti (osobito nogu i kapaka), učestalog mokrenja noću, promjena u boji urina, zadaha iz usta i povišenog tlaka, često je već riječ o ozbiljnijem stadiju bolesti.
Upravo zato redovite kontrole laboratorijskih parametara – kao što su kreatinin, GFR (brzina glomerularne filtracije) i albumin u urinu – mogu napraviti razliku. Rano otkrivanje omogućuje intervenciju prije nego dođe do nepovratnih oštećenja.
Može li se ova bolest spriječiti?
U mnogim slučajevima – da. Ako se otkrije dovoljno rano, napredovanje bolesti može se značajno usporiti, a kvaliteta života očuvati. Liječenje u početnim fazama ne uključuje tešku terapiju, već promjene životnog stila: kontrolu tlaka i šećera, regulaciju tjelesne težine, hidrataciju, zdraviju prehranu i smanjenje stresa. Uz to, koristi se i specifična terapija koja štiti bubrežnu funkciju.
No, ključ svega je – pravovremeni pregled. Mnogi ljudi čekaju prve simptome, ali tada je već kasno. Zbog toga se u razvijenim sustavima zdravstva potiče aktivno praćenje bubrežnog zdravlja kod svih rizičnih skupina.
Stručna pomoć bez čekanja
U Poliklinici Priska Med dostupan je kompletan nefrološki paket, koji uključuje pregled specijalista, ultrazvuk bubrega, sve ključne laboratorijske analize, te plan kontrole i praćenja. Riječ je o jednom od rijetkih centara u regiji gdje se pregled može obaviti bez liste čekanja, uz dodatnu podršku kardiologa, endokrinologa i nutricionista – jer zdravlje bubrega nikad ne smije biti izolirano od zdravlja cijelog organizma.
Ne čekajte simptome – pregledajte se na vrijeme
Kronična bolest bubrega ne bira spol ni dob. Može se razviti tiho i godinama, ali pravodobnim pregledima možete u potpunosti promijeniti svoju budućnost. Ako imate ijedan od rizičnih čimbenika – ili jednostavno želite biti sigurni – sada je pravo vrijeme.
Više informacija o simptomima, uzrocima i mogućnostima liječenja potražite u vodiču na blogu Poliklinike Priska Med.
