Svjetska cijena nafte se opet vratila na razinu prije rata u Ukrajini, ali gorivo na benzinskim crpkama je i dalje papreno skupo. Tko tu uzima novac od građana? Jedino je jasno - tko to ne čini.
To njemački vozači još nikad nisu vidjeli: preko 2 eura i 20 centi za litru benzina, još nevjerojatnije izgleda cijena dizela koji je prvi put u povijesti čak skuplji od benzina - 2 eura i 30 pa i više. I to usprkos državnoj potpori za dizel, piše Deutsche Welle.
Cijena goriva je za građane Njemačke trenutno najjasniji pokazatelj rata u Ukrajini. Jens Boysen-Hogrefe iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela objašnjava kako vlada velika nesigurnost o količini nafte na svjetskom tržištu u sljedećim danima ili tjednima, 'a to vodi tome da se liferanti pokrivaju visokim cijenama'.
No u toj računici nešto 'ne štima' i to na štetu građana: jer svjetska cijena nafte je doista odletjela nebu pod oblake i dostigla 137 dolara za barel sorte Brent, ali već duže od tjedan dana ona pada - i trenutno je tek nešto viša nego prije početka rata. Drugim riječima, dizel na crpki bi trebao biti skuplji negdje 3 centa po litri, ali on je još uvijek skuplji 55 centi nego što je bio prije napada Rusije na Ukrajinu. Tko to trpa novac u džep?
Mnogi tu ubiru svoje
Novac koji ostavljamo za gorivo odlazi na više strana: naftnom koncernu, isporučitelju, rafineriji, benzinskoj postaji i naravno državi. 'Stvarna', dakle proizvodna cijena goriva je jedva nešto preko polovice onoga što plaćamo. U tome je onda sadržan transport, prerada, skladištenje, upravni i troškovi distribucije, a tu su i nameti koncernima za ugljični dioksid - i naravno dobit naftnih kompanija.
Ali tu je i država koja ubire svoje: to čini gotovo svaka država, a u Njemačkoj je to zapravo fiksni iznos i iznosi 47,04 centi po litri dizela i 65,45 centi po litri benzina. Dakle kod osnovnog poreza na energente tu država nema koristi, nešto joj dolazi u blagajnu kroz porez na dodanu vrijednost koji dolazi povrh toga. Ali Boysen-Hogrefe tu ne vjeruje da u Berlinu lete čepovi pjenušca jer i plus je upitan. Ljudi zbog cijene goriva možda neće otići nekamo na primjer na izlet, a onda će otpasti i PDV kojeg bi ubrali kad bi ljudi tamo otišli na večeru ili prenoćili u hotelu. A i porez na prihod ugostitelja će biti manji.
Rafinerije su druga priča
A vlasnici benzinskih postaja? One su u pravilu pod najmom, a dogovorena je relativno čvrsta marža koju ubire najmoprimac. A upravitelj crpke će teško očekivati da će vozači, srditi zbog cijene goriva onda još kod njega kupiti čokoladicu ili neku glupost. Drugim riječima, i njima u džepu ostaje manje, a ne više ako je cijena goriva tako visoka.
Onda dolazi ono što ubiru rafinerije - i tu smo već bliže odgovoru: jer Njemačka ne samo da uvozi svu svoju sirovu naftu koja joj treba, nego i 41% dizela koji se tu troši. Sve zemlje proizvođači nafte se trude tržištu ponuditi gotov, dakle skuplji proizvod i tu 'naravno da visoku cijenu možemo zahvaliti gospodinu Putinu', kaže ekonomist iz Instituta Leibniz, Manuel Frondel. 'S Rusijom postoje dugoročni ugovori i po njima se sve isporuke plaćaju po cijenama kakve su određene tim ugovorima'.
No i njemačke rafinerije tu ubiru svoje, smatra njemački ekonomist Justus Haucap: 'Može li se već govoriti o zlouporabi tržišnog položaja rafinerija, tu radije ne bih nešto govorio bez utvrđenih činjenica', piše on u svom tweetu. Je li to njihova kalkulacija za budućnost jer strahuju od neke skorašnje potpune zabrane uvoza i nafte i naftnih derivata iz Rusije?
To ćemo malo bolje pogledati…
Alexander von Gersdorf, glasnogovornik interesne skupine Fuels&Energy kaže kako se to zapravo već događa: 'Naftne kompanije sukcesivno smanjuju svoj uvoz nafte i dizela iz Rusije i to na vlastitu inicijativu, bez sankcija', piše nam na upit DW-a. Trenutno je tek negdje oko trećine dizela u Njemačkoj proizvedeno u Rusiji.
I Gersdorff ponavlja staru tvrdnju kako je cijena goriva još uvijek tako visoka zbog 'geopolitičke nesigurnosti'. Justus Haucap nagađa kako naftne kompanije u ovo doba visokih cijena ubrzano pune svoje zalihe da budu spremne ako doista dođe do embarga.
Je li to opravdan razlog prazniti džepove građana makar je nafta jeftinija? I što osobito upada u oči: to ne radi jedna, dvije nego je na benzinskim postajama bilo koje kompanije cijena još uvijek zastrašujuće visoka. Jesu li se tu nešto dogovorili?
A to je - najstrože zabranjeno ako bi se to moglo dokazati. U svakom slučaju, njemačko ministarstvo gospodarstva je već naredilo Uredu za nadzor tržišne utakmice da malo pogleda, što se tu doista događa, piše Deutsche Welle.
