Posljedice smrtonosnog i nepredvidivog sukoba na Bliskom istoku najbrže će se preliti na globalno gospodarstvo kroz rast cijena nafte, a zatim i kroz lančana poskupljenja. Već u ponedjeljak, kada su tržišta prvi put imala priliku "probaviti" vikend razmjenu napada, cijene su naglo potonule u zonu nervoze – i skočile prema gore.
Barel Brent nafte oko podneva u Londonu trgovao se po približno 79 dolara (59 funti), oko šest dolara više nego prethodnog dana, što je rast od oko 8,5 posto. Cijena je već ranije ove godine značajno porasla – s nešto više od 60 dolara u siječnju – dok su se zaoštravale napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Paralelno s time rastu i cijene prirodnog plina, jer je regija ključna i za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom.
Europske referentne cijene plina u ponedjeljak su bile više za 38 posto, dodatno pogoršane nakon što je državna kompanija QatarEnergy objavila da privremeno obustavlja proizvodnju na dvjema lokacijama zbog napada dronovima, piše The Guardian.
Skupa energija brzo stiže do kućnih budžeta – i poskupljuje gotovo sve
Iskustvo nakon ruske invazije na Ukrajinu pokazalo je da rast cijena energije vrlo brzo “procuri” do potrošača. Viša cijena nafte i plina ne zaustavlja se na benzinskim postajama – prelijeva se na transport, proizvodnju i posljedično na cijene širokog spektra roba i usluga.
Najviše bi mogli osjetiti neto uvoznici energije u Aziji i Europi, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo. Sjedinjene Države, zahvaljujući domaćoj proizvodnji iz škriljevca i strateškim rezervama, imaju više prostora za amortizaciju udara, no dulje razdoblje viših cijena moglo bi zakomplicirati planove o smanjenju kamatnih stopa.
Koliko visoko cijene mogu otići ovisit će o mogućim poremećajima u prometu kroz Hormuški tjesnac – jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih "žila kucavica". Kroz taj tjesnac prolazi oko 20 posto globalnih isporuka nafte, a već se pojavljuju signali da pojedini tankeri izbjegavaju plovidbu tim područjem.
Osim sigurnosnih rizika, problem postaje i osiguranje: osiguravatelji su sve oprezniji oko pokrivanja ruta. Pojedini izvještaji sugerirali su i da neki brodovi zaobilaze Sueski kanal, što bi moglo podići troškove prijevoza i drugih roba, ne samo sirove nafte.
Analitičari u Goldman Sachsu procjenjuju da bi u najgorem scenariju – kada bi Hormuški tjesnac bio potpuno blokiran na mjesec dana – cijena nafte mogla skočiti i do 15 dolara po barelu. Taj bi udar, doduše, djelomično mogao biti ublažen preusmjeravanjem opskrbe drugim rutama, kao i povećanjem proizvodnje.
U tom kontekstu se navodi da je OPEC+ već signalizirao skromno povećanje proizvodnih kvota.
Centralne banke opet na oprezu
Novi skok cijena nafte dolazi u osjetljivom trenutku: mnogi su kreatori politika tek počeli vjerovati da je val inflacije – potaknut postpandemijskim poremećajima opskrbnih lanaca i ratom u Ukrajini – konačno stavljen pod kontrolu.
Iako centralne banke često pokušavaju amortizirati kratkoročne šokove ponude, neke, uključujući Bank of England, i dalje su posebno osjetljive na rizik da se inflacijska očekivanja ponovno “odlijepe” prema gore. U tom ozračju u ponedjeljak su se, prema navodima, smanjile procijenjene šanse za rezanje kamatnih stopa na idućem sastanku 19. ožujka: na 69 posto, s oko 80 posto prošlog tjedna.
Osim energetskog efekta, ekonomije na Bliskom istoku koje se pozicioniraju kao sigurne destinacije za turizam i globalno poslovanje – poput Dubaija – mogle bi se suočiti s dodatnim izazovima nakon što su snimke napada obišle svijet, donosi The Guardian.
Ključno pitanje: Hoće li cijene rasti dalje – i koliko dugo?
Ekonomisti naglašavaju da je za svjetsko gospodarstvo presudno ne samo hoće li nafta dodatno poskupjeti, nego i koliko će dugo takva razina potrajati.
"Trajanje šoka jednako je važno kao i njegova veličina", rekao je Neil Shearing, glavni ekonomist konzultantske kuće Capital Economics. "Ako se cijene povuku u idućih nekoliko mjeseci – bilo zbog deeskalacije, bilo zbog većeg outputa proizvođača – učinak na inflaciju u razvijenim ekonomijama mogao bi biti umjeren i kratkotrajan."
No, ako nafta ode na 90 do 100 dolara po barelu i ondje ostane, procjene govore da bi inflacija u razvijenim tržištima mogla biti i do 0,8 posto viša od očekivane. U tom bi se slučaju centralne banke mogle naći pod pritiskom čak i za novo podizanje kamatnih stopa, dok bi potrošači bili dodatno stisnuti rastom troškova, što bi zakočilo gospodarski rast.
Takav scenarij ne bi odgovarao ni političkim ambicijama u SAD-u, no malo tko se kladi da će se ovaj nepredvidivi sukob uskoro "uredno" privesti kraju.
