Jutarnja šalica kave budi nas za cijeli dan te također daje poticaj milijardama ‘prijateljskih’ mikroba koji žive u probavnom sustavu. Prema sve većem broju istraživanja, postoje dokazi da jutarnja kava može pozitivno utjecati na crijevne bakterije što dovodi do boljeg općeg zdravlja, piše The Telegraph.
“Mikrobiomi se sastoje od niza “dobrih” bakterija koje zajednički i pojedinačno rade na poboljšanju našeg zdravlja”, kaže nutricionistica Nicola Shubrook.
“Sve se više smatra da ovi mikrobi doprinose našem metaboličkom zdravlju, kontroli težine i mentalnom zdravlju”, nastavlja Shubrook.
Korisni spojevi u kavi
“Kava sadrži nekoliko spojeva koji djeluju kao prebiotici, što znači da hrane probiotičke korisne bakterije opskrbljujući ih hranjivim tvarima potrebnim za rast i funkcioniranje”, ističe.
Kofein koji se nalazi u kavi djeluje kao stimulans, povećavajući broj korisnih bakterija u crijevima što povećava raznolikost u našem probavnom sustavu.
Kava također sadrži biljne spojeve koji se nazivaju polifenoli, koji se nalaze u biljnoj hrani, kao što su voće, povrće, bilje, začini, čaj, tamna čokolada i vino.
“Polifenoli djeluju kao protuupalni antioksidans”, napominje Shubrook. “Oni mogu pomoći u smanjenju rizika od raka neutralizirajući štetne slobodne radikale, kemikalije koje oštećuju stanice”, dodaje.
Smanjenje rizika od dijabetesa
Polifenol kojim kava obiluje je klorogenska kiselina. Prema studiji iz 2020. pacijenti koji su konzumirali kavu bogatu klorogenskom kiselinom smanjili su rizik od dijabetesa tipa 2 i nealkoholne masne bolesti jetre. Znanstvenici su zaključili da je to vjerojatno povezano s povećanjem crijevnih bifidobakterija.
Utvrđene studije također su pokazale da je kofein dobar za vaša crijeva, stimulira debelo crijevo i dovodi do redovitog pražnjenja crijeva. Jedna studija iz 1990. godine pokazala je da su ljudi koji su pili kavu trebali otići obaviti veliku nuždu 30 minuta nakon što su je popili, prenosi N1.
Koji je preporučeni dnevni unos kave?
Nedavno istraživanje o stogodišnjacima koji žive u europskim plavim zonama “dugog života” na Sardiniji i Ikariji u Grčkoj pokazalo je da su gotovo svi pili dvije do tri šalice crne kave dnevno.
“Ako pretpostavimo da je prosječna šalica kave 220 ml, dvije do tri su najbolja količina, dok je pet gornja granica”, ističe mikrobiologinja Julia Kopczyńska.
Kopczyńska napominje da iako je kava korisna trebamo paziti na količinu kofeina koju unosimo. “Maksimalna preporučena količina kofeina je 400 mg dnevno. Sve iznad 600 mg povezano je s nesanicom i visokim krvnim tlakom”, zaključuje.
