Andrés González, glavni direktor Desert Kinga, polazi od toga da bi ova farmaceutska kompanija mogla započeti proizvodnju prvih doza cjepiva već početkom 2021. godine, nakon završetka treće faze studije
U utrci za razvijanjem cjepiva protiv COVID-a 19 jedna čileanska biotehnološka tvrtka trenutno se nalazi na samom čelu svjetskih kompanija koje se utrkuju u tome. Kompanija Desert King razvila je postupak uz pomoć kojega se aktivni sastojci iz kore i stabla drveta quillaja ekstrahiraju. Dobivena tvar se potom suši u kompliciranom postupku i pretvara u prah. Njezin kupac je britanska podružnica američke tvrtke Novavax, piše Mirjam Gehrke za Deutsche Welle.
Ova tvrtka je 25. rujna objavila da je upotrebom te tvari započela treću fazu studije u razvoju cjepiva protiv COVID-a 19. U njoj bi, kako je navedeno, trebalo sudjelovati do 10.000 dragovoljaca u dobi između 18 i 84 godine. Studija Novavaxa trenutno je jedna od jedanaest studija koje su uspjele ući u treću fazu.
Andrés González, glavni direktor Desert Kinga, polazi od toga da bi ova farmaceutska kompanija mogla započeti proizvodnju prvih doza cjepiva već početkom 2021. godine, nakon završetka treće faze studije. No, kada će cjepivo protiv koronavirusa biti dostupno i kako će biti regulirana njegova distribucija, to u ovom trenutku nitko ne može predvidjeti.
Prirodni akcelerator
Poznato i kao stablo sapunaste kore, quillaja (Quillaja saponaria) u svojoj tamno-sivoj, ispucanoj kori, sadrži saponine. Riječ je o prirodnim, biljnim tenzidima ili surfaktantima, tj. tvarima sličnim sapunu koje u dodiru s vodom razvijaju stabilnu pjenu. Ovi saponini smanjuju površinski napon tekućina i mogu povezati tvari koje se normalno odbijaju, poput vode i masti.
Desert King je u svojoj studiji ispitao oko 50 različitih saponina iz drveta quillaya na različita svojstva i upotrebljivost, te identificirao dvije tvari koje su pogodne kao pomoćna sredstva: QS7 i QS21. „Mi već sada proizvodimo industrijske količine quillaja-saponina za Novavax”, kaže González.
Predaje o ljekovitosti
Narodu Mapuche, starosjediocima Čilea, neka njegova svojstva poznata su od davnina, a konkvistadori su to zabilježili u 17. stoljeću. Oni su znali za ljekovita svojstva kore i cvjetova quillaja, kako nazivaju ovo drvo. Ono inače raste do 20 metara visine, a deblo mu može doseći promjer od jednog i pol metra.
Između njegovih zimzelenih glatkih listova, koji su nalik koži, skriveni su mali, bijelo-žuti cvjetovi u obliku zvijezda. Quillaja cvjeta od listopada do siječnja, kada se od njega dobiva aromatični med. Drvenaste voćne kapsule pomalo podsjećaju na zvjezdasti anis.
Mapuche koriste ekstrakt iz kore za oslobađanje od sluzi kod oboljenja dišnog sustava. Ukuhani ekstrakt ili alkoholna tinktura od njegovog cvijeta koristi se za liječenje reumatskih tegoba. Ekstrakt kore quillaja pomaže i kod želučanih tegoba.
Zahvaljujući njegovim osobinama nalik sapunu, kora ovog drveta se u prošlosti koristila i kao prirodni šampon. A danas se u prehrambenoj industriji ta tvar koja stvara pjenu koristi, između ostalog, u proizvodnji piva i drugih pića.
Održiva eksploatacija
Quillaja je ustvari prilagodljivo i skromno drvo koje također raste i na neplodnom tlu, kao i na planinskim obroncima. “Ali i na njega negativno utječu posljedice klimatskih promjena”, naglašava stručnjak za šumarstvo René Carmona sa Sveučilišta u Santiagu: “Suše koje Čile doživljava unazad deset godina prije svega su oštetile staništa ovog drveta na obroncima.”
Proizvođači quillaja-saponina u Čileu pridaju veliku važnost održivom upravljanju eksploatacije ovog drveta: njegova stabla se tako samo orezuju i ne obaraju. “Ciljano orezivanje drveta doprinosi tome da stabla imaju manje biomase i da su im potrebne manje količine vode”, objašnjava Andrés González, a prenosi Net.hr.
Sada se još u mjerama zaštite ovog drveta mora pridobiti i lokalno stanovništvo, kaže Carmona. Komercijalizacija tvari iz drveta mogla bi igrati važnu ulogu: „U približavanju vrijednosti i značenja ove biljne vrste stanovništvu pomaže nam činjenica da jedna međunarodna farmaceutska kompanija koristi iz nje dobivene tvari u razvoju cjepiva protiv COVID-a 19. Nadamo se da će to dovesti do promjene načina razmišljanja i da se quillaja dalje neće nepažljivo koristiti kao drvo za ogrjev.”
