Zvjezdana Blažić iz konzultantske tvrtke Smarter, koja je specijalizirana za poljoprivredni i prehrambeni sektor, razgovarala je s N1 o porastu cijena namirnica.
Dobar dio budžeta prosječnog građanina odlazi na troškove za hranu, a cijene prehrambenih proizvoda u posljednjih godinu i pol snažno su porasle. Iako je inflacija prošle godine bila negdje oko 12 posto, prehrambeni proizvodi, čije cijene najviše osjetimo jer ih svakodnevno kupujemo, rasli su daleko više – u nekim slučajevima i preko 100 posto.
Ipak, kada se gleda stanje na robnim burzama, globalno, cijene poljoprivrednih sirovina skliznule su s najviše razine na kojoj su bile u proljeće prošle godine. Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), cijene su pale za preko 20 posto u odnosu na vrhunac. Ipak, cijene su i dalje vrlo volatilne, piše N1.
Na globalnom tržištu padaju cijene žitarica, a rastu cijene šećera i mesa
Kako će se situacija s cijenama hrane razvijati u bližoj budućnosti, N1 je razgovarao s Zvjezdanom Blažić iz konzultantske tvrtke Smarter, koja je specijalizirana za poljoprivredni i prehrambeni sektor.
“Najviše padaju cijene žitarica, biljnih ulja i mliječnih proizvoda, a rasle su cijene šećera i mesa, ali po vrlo niskom stopama rasta. Cijene mesa rasle su samo 1 posto, što je uzrokovano uglavnom rastom cijena pilećeg i svinjskog mesa zbog prisustva ptičje gripe i svinjske kuge koje se pojavljuju gotovo kontinuirano na pojedinim proizvodnim bazenima”, kaže Blažić.
Što se tiče pšenice i kukuruza, na njihove cijene značajan utjecaj imaju dosta visoke globalne zalihe, očekivanja dobrih uroda gotovo na svim kontinentima te relativno stabilna situacija sa Crnomorskim koridorom za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih sirovina.
Pitanje je kako će stanje u Ukrajini utjecati na tržišta
No veliko je pitanje kakav će biti utjecaj i kolika će biti šteta u Ukrajini nakon najnovijih ratnih razaranja i snažnijih ratnih operacija. Naime, još uvijek se špekulira kolike su zalihe poljoprivrednih roba ostale u Ukrajini te kolika će biti ovogodišnja proizvodnja. S druge strane, potrošnja mnogobrojnih poljoprivrednih sirovina na kineskom tržištu je smanjena pa ne bi trebalo očekivati da će doći do povećanja cijena.
“Burze poljoprivrednih roba reagiraju na vijesti vezane uz geopolitičku situaciju, vremenske prilike i naročito neprilike, kretanja potrošnje na velikim svjetskim tržištima te zalihe koje su sada prisutne diljem svijeta”, pojašnjava Blažić.
Situacija na globalnom tržištu koja se odnosi na žitarice i uljarice se uglavnom prenosi i na domaće tržište. “U Hrvatskoj su u odnosu na isto razdoblje prošle godine cijene pšenice, kukuruza, ječma značajno pale i preko 30 posto, a cijene mesa su rasle, naročito svinjetina i preko 25 posto”, kaže.
Na cijene voća i povrća utječu i vremenske prilike
Za razliku od poljoprivrednih sirovina, na cijene voća i povrća značajnije utječu lokalne vremenske prilike, kao i odnos ponude i potražnje na domaćem i regionalnim tržištima.
“Situacija s cijenama voća i povrća je nestabilna, kako kod nas tako i u velikom dijelu Europe. Razlog nestabilnosti cijena su, prije svega, vremenske neprilike. Može se očekivati da će cijene rasti zbog ekstremnih vremenskih prilika, kao što su npr. suša u Italiji i Španjolskoj te poplave kod nas, koje su postale dio svakodnevice, a uz to su i cijene inputa i dalje visoke uz značajan rast cijene rada koja je veća stavka u ovoj vrsti proizvodnje. Posebno su zadnjih mjeseci rasle cijene povrća, a manje cijene voća. Na hrvatskom tržištu prisutno je stalno povećanje cijena i drugih kategorija hrane posebno pekarskih proizvoda, mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina te širokog kruga drugih prehrambenih proizvoda. Vidljivije su počele padati jedino cijene ulja”, kaže Blažić za N1.
Neke vrste povrća porasle su i preko 100 posto
Mnogi se pitaju kada će se i hoće li se uopće cijene vratiti na “pretkriznu” razinu. Pogotovo ako uzmemo u obzir da je kod nekih proizvoda prisutan vrlo visok, gotovo ekstreman rast.
“Ovog časa je i dalje vrlo neizvjesno prognozirati kretanja cijena hrane jer su svi faktori koji utječu na cijena vrlo nestabilni. Već se sada vidi da cijene žitarica padaju na znatno niži nivo od onoga koji je bio nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali su mnogo više nego su bile zadnjih godina. Na primjer, u razdoblju od 2013. do 2021. godine. Cijene pojedinih mliječnih proizvoda, poput sireva i maslaca, više su za 40 do 65 posto u odnosu na 2021 godinu, a piletine isto tako. Cijene jaja su rasle od 40 pa čak do 125 posto. I povrće bilježi značajan rast u odnosu na 2021. godinu pa neke vrste, kao što su luk i krumpir, rastu i preko 100 posto”, kaže Blažić.
Hrvatski poljoprivrednici godinama su se žalili na niske otkupne cijene proizvoda, pa se postavlja logično pitanje jesu li barem sada, zbog ovog porasta cijena, nešto zaradili.
“Jako su velike razlike u profitabilnosti hrvatske poljoprivrede odnosno pojedinim sektora i naročito kvaliteti proizvođača. No generalno mogli bi reći da su 2021. i 2022. godine proizvođači u ratarskoj proizvodnji osigurali dobru zaradu pogotovo jer su i potpore koje se isplaćuju po hektaru značajno narasle. Za razliku od njih proizvođači u stočarskoj proizvodnji naročito u primarnoj proizvodnji mlijeka su u izrazito teškoj poziciji jer njihove cijene stočne hrane, energenata i drugi troškovi nisu bili pokriveni odgovarajućim otkupnim cijenama”, zaključuje Blažić za N1.
