Od svih oblika ovrha ona nad nekretninom ima najteže posljedice jer u pravilu znači gubitak doma. Prije otprilike godinu i pol propisano je da se ovrhe nad nekretninom u kojoj dužnik stanuje ne može provoditi za dugove u kojima glavnica ne prelazi 20.000 kuna, piše Prvi plan.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković sada predlaže da se ta granica digne na 40.000 kuna.
Ne samo zbog iznosa – a on odgovara otprilike visini šest prosječnih neto plaća – i prema novom prijedlogu Ovršnog zakona hrvatski građani će i ubuduće biti izloženi velikom riziku gubitka doma zbog nepodmirenih dugova.
Novi ovršni zakon zadržava, naime, postojeću praksu naplate novčanih tražbina na nekretninama. Osim povećanja iznosa glavnice duga do koje se ne može provoditi ovrha na jedinoj nekretnini, prijedlog predviđa i iznimke po kojima se takva nekretnina ipak može prodati. Recimo, sud može procijeniti da će nakon što se nekretnina proda, a ovrhovoditelji naplate, ovršeniku ostati dovoljno novca da kupi nekretninu u kojoj može stanovati s članovima svojeg kućanstva.
Hrvatska će ovrhe moći provoditi u svim članica EU
To su samo neke od izmjena koje se predviđene novim Ovršnim zakonom koje je Ministarstvo pravosuđa uputilo na javno savjetovanje 2. siječnja i koje će trajati, kako je objavljeno na eSavjetovanju do 28. veljače ove godine.
Jedan od glavnih razloga donošenja novog Ovršnog zakona jest taj što hrvatska rješenja o ovrhama, koja su u rukama javnih bilježnika, u zemljama EU ne priznaju. Pravno uređenije članice ovrhe naime ne provode bez suda i sudskih odluka. Ministarstvo pravosuđa tome je odlučilo doskočiti, dobro je već poznato, tako da glavni u provođenju ovrha i dalje budu javni bilježnici i Fina, ali se formalno cijeli postupak seli na sudove pred kojima javni bilježnici postaju njegovi pomoćnici.
Nakon što novi Ovršni zakon stupi na snagu, ovrhe će se moći provoditi u svim državama članicama Europske unije, tumače u Ministarstvu pravosuđa.
Dužnicima će imati rok od 15 dana za podmirenje duga
Pravna sigurnost ovršenih ipak bi se trebala donekle poboljšati budući da će ubuduće javni bilježnici o zahtjevu za ovrhom potencijalnog ovršenika morati unaprijed obavijestiti i ostaviti mu rok od 15 dana da ili dug podmiri ili ospori zahtjev. Time bi se trebalo stati na kraj praksi da građani budu blokirani a da i ne znaju za postojanje duga ili da je pokrenuta ovrha.
doma
U Ministarstvu uvjeravaju i da će se smanjiti troškovi postupka jer se više neće naplaćivati potvrda o ovršnosti, a sudske pristojbe bit će limitirane na 200 kuna za tražbine do 5.000 kuna te na 300 kuna za tražbine veće od 5.000 kuna.
Više pročitajte OVDJE.
