Uoči samita EU-a u Bruxellesu, na kojem će biti riječi i o borbi protiv klimatskih promjena, švedska aktivistica Greta Thunberg pozvala je europske čelnike da učine sve što mogu za klimu.
EU treba do siječnja usvojiti novi zakon o klimi, s novim obvezujućim ciljevima za smanjenje emisije CO2 do 2030. To će pitanje biti na dnevnom redu redovitog jesenskog samita EU-a koji se održava u četvrtak i petak u Bruxellesu.
Europska komisija predložila je sredinom rujna da se emisiju CO2 do 2030. smanji za najmanje 55 posto, u odnosu na razinu iz 1990., kako bi Europa do 2050. bila klimatski neutralna. Sadašnji cilj je 40 posto.
Europski parlament predlaže smanjenje emisije CO2 od najmanje 60 posto.
Države članice po tom su pitanju podijeljene jer tranzicija neće biti laka ni jeftina, posebice za one koje poput Poljske ovise o fosilnim gorivima.
Odluka se ne očekuje prije idućeg samita u prosincu.
"Ništa od onoga što je predloženo ili što se zagovara nije u skladu s onime što nam govori znanost", ustvrdila je Thunberg u razgovoru za AFP putem Zooma, u kojem je sudjelovala i njemačka aktivistica Luisa Neubauer.
"Pozivamo ih da učine sve što je moguće, sve što mogu", kazala je 17-godišnja aktivistica, organizatorica pokreta "Petkom za budućnost".
Nije, međutim, željela predložiti neki konkretni cilj, smatrajući da "ne postoji čarobna brojka ni čaroban datum".
Thunberg se zauzela da se "odrede godišnji obvezujući ciljevi za emisiju ugljika koji će se provoditi sada, a ne samo 2030. i 2050."
Nevladine organizacije smatraju da smanjenje emisije CO2 za 55 posto, pa čak ni za 60 posto, nije dovoljno da bi se ostvarili ciljevi iz Pariškog sporazuma o klimi.
Gospodarska cijena
Novi klimatski ciljevi imat će velik utjecaj na gospodarstva država članica koja posrću pod teretom krize izazvane pandemijom koronavirusa.
Europska komisija predložila je da se proširi shemu za trgovanje kvotama za emisiju ugljika (ETS) na cestovni i pomorski promet, kao i na građevinski sektor, uz značajno strože norme za emisije vozila.
"Teret će u nekim sektorima biti težak. Ali morat će u svakom slučaju investirati i restrukturirati se", primjerice u električna vozila ili zrakoplove koji koriste manje goriva, kazao je sredinom rujna potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.
Naglasio je također potrebu da mjere budu socijalno prihvatljive, podsjetivši na niz prosvjednih pokreta poput "žutih prsluka" u Francuskoj.
"Ako se ne učini ništa, najveću cijenu (klimatskih promjena) platit će najsiromašniji, najranjiviji. Bogati će uvijek pronaći način kako da izbjegnu posljedice", kazao je.
