Na društvenim mrežama ponovno kruži sponzorirani oglas koji se predstavlja kao objava televizije N1, s naslovom: "Oporuka koja je šokirala svijet: Nikola Pilić iznenađuje čak i nakon smrti." Oglas koristi fotografije pokojnog tenisača i dizajn sličan onome poznatog medija, no vodi na lažnu internetsku stranicu koja imitira N1.
Riječ je o još jednoj u nizu internetskih prijevara koje ciljaju na lakovjernost korisnika i iskorištavaju emocije povezane sa smrću javnih osoba.
Lažni mediji i krađa identiteta brenda
U ovom slučaju prevaranti su iskoristili ime i vizualni identitet televizije N1 kako bi kod korisnika izazvali dojam vjerodostojnosti. Stranica na koju oglas vodi ima domenu koja samo sliči pravoj, ali se razlikuje u nekoliko slova ili dodataka – tipičan primjer tzv. kloniranih medija. Nakon što korisnik klikne na oglas, prikazuje mu se tekst pun gramatičkih pogrešaka i senzacionalističkih tvrdnji, a zatim se od njega traži da ostavi osobne podatke ili kontakt broj.
Takvi oglasi, iako naizgled bezopasni, često su dio širih phishing kampanja u kojima se korisnike pokušava navesti da podijele financijske podatke ili uplate novac u lažne "investicijske platforme".
Motiv je, kao i u većini internetskih prevara – profit. Oglasi se izrađuju brzo i jeftino, a zahvaljujući mogućnosti preciznog oglašavanja na Facebooku, prevaranti mogu točno ciljati publiku koja će najvjerojatnije kliknuti. Kad korisnik otvori poveznicu i ispuni obrazac, njegova e-mail adresa i broj telefona završavaju u bazama koje se koriste za daljnje marketinške prijevare ili krađu identiteta.
Ovakvi oglasi često koriste lica poznatih osoba – političara, sportaša ili glumaca – kako bi dodatno pojačali dojam vjerodostojnosti. U posljednjih nekoliko godina zabilježene su stotine sličnih slučajeva u regiji, a gotovo svi slijede isti obrazac: izmišljeni "intervju" ili "oporuka" javne osobe koja "šokira svijet", poveznica na lažnu vijest, te poziv na "ulaganje" ili "posebnu ponudu".
Učestalost prijevara na društvenim mrežama
Stručnjaci za internetsku sigurnost i fact-check portali redovito upozoravaju da su Facebook i Instagram najčešće platforme za ovakve prijevare. Iako kompanija Meta javno ističe kako radi na suzbijanju lažnih oglasa, broj novih prevara gotovo svakodnevno raste.
Europska komisija je zbog toga već pokrenula postupke protiv Mete zbog mogućeg kršenja Zakona o digitalnim uslugama, koji zahtijeva veći nadzor nad sadržajem i oglasima. U međuvremenu, lažni oglasi i dalje svakodnevno prolaze kroz oglasni sustav i šire se bez većih prepreka.
Naslovi koji uključuju smrt ili “tajne oporuke” javnih osoba posebno su učinkoviti jer kombiniraju emocionalni naboj, znatiželju i povjerenje u poznata imena. Kada korisnik vidi poznato lice i ime ozbiljnog medija, rijetko tko odmah posumnja. Upravo ta kombinacija čini takve objave najuspješnijima u privlačenju klikova – a time i potencijalnih žrtava.
Kako se zaštititi
- Uvijek provjerite web-adresu. Službena domena televizije N1 je n1info.hr – sve ostalo je lažno.
- Ne otvarajte sumnjive poveznice iz oglasa, osobito one koje traže unos osobnih ili financijskih podataka.
- Prijavite oglas putem opcije "Zašto vidim ovaj oglas?" na Facebooku.
- Ne dijelite oglas niti ga komentirajte – svaka interakcija dodatno širi doseg prijevare.
- Provjerite izvor vijesti na službenim stranicama ili fact-checking portalima poput Faktografa.
Ako ste ipak unijeli podatke na sumnjivoj stranici, odmah kontaktirajte banku i zatražite blokadu kartice te prijavite slučaj Nacionalnom CERT-u.
Što treba učiniti platforme i institucije
Rješenje nije samo u edukaciji korisnika, već i u odgovornosti samih platformi. Potrebno je brže uklanjanje lažnih oglasa, zabrana ponovnog oglašavanja prevarantskih stranica te stroži nadzor nad oglasnim sadržajem koji koristi brendove stvarnih medija.
Institucije bi trebale uvesti stalnu suradnju s fact-checkerima i sigurnosnim službama kako bi se brže reagiralo na prijave, dok bi javnost trebala dobiti bolju edukaciju o prepoznavanju digitalnih prijevara.
