Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u utorak raspravljali o rastu cijena energenata i manipuliranju na tržištu plina, čije su cijene dosegnule svoj vrhunac u prosincu 2021., kada su bile četiri i pol puta više nego u siječnju 2021, kako stoji u tekstu upućenom Europskoj komisiji, iza kojeg stoji Cristian-Silviu Busoi, predsjednik Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.
"Imamo pravo misliti da postoji namjerno manipuliranje tržištima energenata koje pogađa Europsku uniju. Oni koji će najviše patiti su građani. Možemo reći da su rezerve dovoljne za sadašnje potrebe, ali nisu dovoljne na dugi rok", rekao je Busoi.
Znatno povećanje cijena potaknuto je globalnom dinamikom ponude i potražnje, a pogoršali su ga faktori povezani s pandemijom i geopolitičkim napetostima, u kombinaciji s uvozom prirodnog plina u Europu koji je manji od očekivanog, posebno iz Rusije, stoji u tekstu.
Kadri Simson, povjerenica Komisije za energetiku, najavila je zakonodavni prijedlog kojim će se podzemne zalihe plina morati napuniti do barem 90 posto kapaciteta do 1. listopada svake godine.
"Komunikacija koju smo danas usvojili postavlja našu viziju o postizanju potpune neovisnosti o ruskom plinu do kraja ovog desetljeća", poručila je Simson i dodala da to uključuje povećanje opskrbe ukapljenim zemnim plinom, raznolikost energetskih izvora i smanjenje potražnje za energijom.
Christian Ehler, njemački zastupnik iz redova pučana, rekao je da je iznenađujuće da je ruska energetska tvrtka Gazprom "smanjila isporuke u Europu".
"Ne smijemo biti naivni. Ima sve više dokaza da Gazprom namjerno zadržava ogromne količine plina za europsko tržište iako je bilo dovoljno količina u Rusiji" kazao je Ehler i dodao je da je potrebno provesti "detaljnu istragu, što se tiče Gazpromovih manipulacija tržištem plina".
Nizozemski zastupnik socijalista Mohammed Chahim kazao je da se ruski predsjednik Vladimir Putin već duže "igra s cijenama plina", što je nazvao manipulacijom kojoj treba stati na kraj.
"Nije samo neljudski nego je i nemoralno dalje plaćati Putinu i puniti njegovu blagajnu", rekao je Chahim i dodao da se uvoz može smanjiti i uštedom energije.
Oko 40 posto prirodnog plina koji se koristi u Europi dolazi iz Rusije, kao i četvrtina nafte stoga EU dosad nije uvodila sankcije na energente.
Umjesto toga ponovila je plan o što bržoj tranziciji s energetske ovisnosti o Rusiji, pronalasku alternativnih dobavljača i radu na održivim izvorima energije.
"Našu ovisnost o ruskom plinu sada se želi zamijeniti ovisnošću o nekim drugim fosilnim gorivima koji dolaze iz drugih rizičnih područja, to bi bilo nešto skandalozno", rekla je francuska zastupnica iz redova zelenih Marie Toussaint i dodala da od europskih industrija treba zatražiti da smanje potrošnju.
Hrvatska zastupnica iz kluba zastupnika socijalista Romana Jerković kazala je da je rat u Ukrajini potvrdio da netko drugi upravlja našim strateškim interesima, što Europu čini ranjivom. "Jasno je kao dan da bez energetske suverenosti i bez stabilnih cijena nema ni razvoja niti napretka", rekla je Jerković.
SAD je u utorak objavio da uvodi embargo na uvoz ruske nafte i plina, dok je Velika Britanija rekla kako će postupno ukidati uvoz ruskih energenata do kraja 2022., čime te dvije zemlje dodatno pojačavaju pritisak na Moskvu u znak odmazde za invaziju Ukrajine.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je ovaj tjedan da Europa trenutno ne može bez ruskog plina, a ministrica vanjskih poslova te zemlje Annalena Baerbock u utorak je opravdala odluku Berlina da ne zabrani uvoz ruske nafte kao odmazdu za invaziju na Ukrajinu, rekavši da bi to gurnulo Njemačku u kaos što bi prije bila pobjeda nego poraz za Kremlj, javljaju agencije..
