Peroš je komentirao financijske izvještaje INA-e koji skrivaju brojne nelogičnosti. Riječ je o izvještajima za dva uzastopna kvartala o radu jedine preostale rafinerije u Hrvatskoj, one u Rijeci. Rafinerija nafte Rijeka imala je 545 milijuna kuna profita, a onda odjednom u sljedećem kvartalu pada na 61 milijun gubitka. Pad profitabilnosti je 600 milijuna kuna, piše N1.
Posebno je zbunjujuće što u tom istom dokumentu postoji i popratno pismo Pétera Rataticsa, predsjednika Uprave INA-e koji se hvali da su rafinerijske marže u ovom istom razdoblju poboljšane što je dovelo do poboljšanja poslovanja.
Peroš je pokušavao doći do objašnjenja ovakve situacije: “Ja sam pisao INA-i na mail adresu odnosa s javnošću i pitao čemu ovaj pad rafinerijskih marži i takav pad profita. Ostavio sam 14 dana, ali nitko nije odgovorio. Pisao sam i ministru gospodarstva i rekao da bi se nešto trebalo poduzeti. Nedugo iza Nove godine sam pisao Povjereniku za informiranje i sad sam opet u čekaonici.”
Rafinerija nafte u Rijeci u šestomjesečnom je zastoju zbog modernizacije. No, Peroš je procijenio da će nastati veliki gubitak jer je rafinerija van stroja toliko dugo. Tvrdi da to nije bilo potrebno i da se takvi zastoji ne događaju kad su u pitanju MOL-ove rafinerije. “Remonti i zastoji su uobičajeni po sekcijama. Distinkcija je generalni remont koji se odvija svakih četiri do šest godina kada cijela rafinerija ide u zastoj. To su svjetski standardi, a INA je daleko od tih standarda. Jasno je da su ti razlozi zastoja koje su podastrijeli INA i Mađari neuvjerljivi i nevjerodostojni.”
“Pošto nemam nikakvih informacija, ja sam skoro siguran da je do ovog broja došlo kad je izvješće za treći kvartal već bilo u štampanju pa je netko zaustavio i rekao da će biti grozni gubitci zbog zastoja. Pa je tražio da se marže sruše na neki broj oko pozitivne nule. Taj broj je manipulacija čista, totalni nonsense. Ne znam što bi se moralo dogoditi da iz ovakvog kvartala padnete u minus. Ovo je čista manipulacija da se taj predmet podvuče pod tepih”, piše N1.
Ruski derivati
Kad je riječ o uvozu ruskih derivata na europsko tržište: “Benzini nisu problem. Teža je situacija sa dizelskim proizvodima jer je Europa veliki ovisnik, ne samo o ruskom plinu, nego i o dizelu. Inače tržište dizela je jako knap. Stalno je na ivici da ulazi u rezerve. Prema tome, ja mislim da se može dogoditi da bude problema s opskrbom dizela. Cijene bi mogle eksplodirati, s tim da morate biti sretni da ste uopće došli do njega.”
Napominje i da će nastupiti nestašica još jedne sirovine: “Takozvana vakum plinska ulja, teški derivat koji služi za proizvodnju i dizela i benzina. Neće biti ni gotovog proizvoda ni sirovine”.
Odnosi s Mađarima
Na pitanje o odnosima s Mađarima, Peroš govori: “Kad se uzme u obzir ponašanje Vlade, a znamo tko je Vlada, jako sam skeptičan jer su ti odnosi i dalje više nego prijateljski. Ruka ruku mije. Oni će naći svoje aranžmane. Ja ne vjerujem u nekakvu ucjenu i borbu za iskorištavanje ovog položaja. Bojim se da je sklonost sadašnje Vlade kao partnera u INA-i začuđujuće prijateljska. Istražno povjerenstvo je po meni must. Premijer niti na konferencijama za novinare, ni kad je INA vrući krumpir, ne daje odgovore. To nečinjenje kod Plenkovića je dramatično, zabrinjavajuće i neprihvatljivo.”
MOL jasno postavlja svoje stajalište prema INA-i: “Oni kažu da će INA ili nastaviti raditi u tržišnim uvjetima, što pretpostavlja da ostaje ovakav odnos snaga, ili će prodati svoj dio. Premijer Plenković jedino gdje je pokazao svoju aktivnost vezano za INA-u je kad su izašle dvije inicijative o mogućem pravnom procesu koji bi dodatak ugovora iz 2009. poglasio ništavnim na osnovu presude Vrhovnog suda. Jedino tada je izašao s dijaboličnim planom. Dao je svim katedrama u Hrvatskoj zadatak da malo vide što bi se tu moglo. Ali vi možete misliti kad osam, devet timova rade – njima će trebati godinu dana da naprave svoje, pa godinu i pol da se sastanu pa naprave svoje, a onda je što se tiče Plenkovića – aj bok, ode on u Brisel.”
