Prošao je prvi tjedan 2024. godine, a mi smo se prisjetili kako je u globalu izgledalo 365 dana 2023.godine. Godine koja je već u prvim minutama bila uspješna za jednu malu zemlju poput Hrvatske.
S prvim minutama 2023. godine Hrvatska je ušla u Schengen i postala njegova 27. članica. Umjesto zaustavljanja na graničnim kontrolama na hrvatsko-slovenskoj i hrvatsko-mađarskoj granici, vozila su se kretala slobodno.
"Otvorili smo vrata Europi bez granica. Slavimo novi dan, Novu godinu, novu Europu s Hrvatskom u Schengenu. Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda prirodnog okruženja kojem i kao narod, i kao država pripadamo. Večerašnji čin je više od ukidanja kontrola. To je konačna potvrda našeg europskog identiteta za kojeg su se generacije Hrvata borile i izborile", rekao je tada ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
POVIJESNI DAN ZA SVE HRVATE Podignuta je rampa! Hrvatska je uvela euro i ušla u Schengen
Nova službena valuta - euro
S prvim minutama ponoći, 1. siječnja 2023. godine, u povijest je nakon 28 godina otišla hrvatska kuna, a službena valuta postao je euro. Kunama se još moglo plaćati prvih 15 dana siječnja kako bi se građani priviknuli na novu valutu koja se uvela u uvjetima visoke inflacije.
Građanima je uvođenjem eura i zaokruživanjem cijena život posato skuplji jer plaće su mahom ostale iste.
Uvođenje eura okrenulo je i poslovanje mjenjačnica naglavačke. Naime, od 1.1. mjenjačnice više nisu mogle mijenjati kune za euro i obratno jer je euro postala domaća valuta. Mogle su mjenjačnice raditi s dolarima, funtama, konvertibilnim markama,... ali glavnina njihovog posla otpala je jer nema više mijenjanja eura u kune i obratno.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, mjenjačnice godišnje na promjeni deviza u kune i obratno naprave promet od skoro 30 milijardi kuna. Najveći dio toga upravo je bio vezan uz eure. Podaci HNB-a kažu da su u studenom 2022. godine ovlašteni mjenjači otkupili gotovog novca eura u iznosu od 108,2 milijuna eura te prodali u iznosu od 88,5 milijuna eura.
Računica zbog koje je došlo gašenja velikog broja mjenjačnica je jednostavna, 86% poslovanja mjenjačnica činilo je promet s eurom, a tek oko 6% s američkim dolarom i oko 5% sa švicarskim frankom.
Predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača Gábor Sőregi kazao je već ranije kako će se po njegovoj procjeni u Hrvatskoj zatvoriti 80 do 90% mjenjačkih mjesta, a samim time će doći i do velikog broja otkaza jer u Hrvatskoj oko 10 tisuća ljudi radi u toj branši.
Prodaja državnih obveznica
U veljači 2023. godine je počela i prodaja državnih obveznica. Od 22. veljače građani su mogli upisivati državne obveznice. Oni koji su bili za, vidjeli su to kao dobro ulaganje zbog kamate od 3,25 posto. Na minimalni ulog od 500 eura za dvije godine zarada je minimalno 32,50 eura. Na 2000 eura to je 130, a na 10 tisuća - 650 eura. Dan dospijeća je 8. ožujka 2025. godine. Moguće ih je prodati i prije isteka od dvije godine, no mnogi upozoravaju da biste time mogli biti na gubitku.
U tri dana građani su upisali 580 milijuna eura državnih obveznica, HDZ-ovac najavio novu alokaciju
Ministar Primorac objavio: Građani uplatili 1,3 milijarde eura u obveznice
Siječanj počeo ostavkom i smijenom ministara, a sve se nastavilo i daljnjih mjeseci
Naravno da prošla godina nije bila izuzetak po brojni intervencijama Vlade, pa je tako zbog afere 'plin za cent' sazvana i izvanredna sjednica Sabora u sred ljeta. Intervencija su imale i institucije poput DORH-a i USKOK-a, a godinu za nama obilježile su i političke afere, ali i smjene ministara.
Retrospektivu 2023. godine ne možemo zaključiti, a da ne podsjetimo i na neke od glavnih događaja u unutarnjoj politici. Kao i prijašnjih godina, ni ova godina nije bila izuzetak po lavini afera kojima je obilježen javni život.
Niti nepunu godinu dana sjedio je u ministarskoj fotelji Ivan Paladina, koji je 9. ožujka 2022. godine potvrđen u Saboru za ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nakon što je bivši Darko Horvat podnio ostavku zbog sumnji u nezakonitu dodjelu potpora malim poduzetnicima. 11. siječnja 2023. godine, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije na kojoj je izvjestio o promjenama kadrova, ministara u Vladi.
Ministri Ivan Paladin i ministrica Nataša Tramišak su razriješeni dužnosti. Za novog ministra graditeljstva i potpredsjednika Vlade, Plenković je imenovao Branka Bačića za kojeg je kazao kako je čovjek s potrebnim iskustvom u čijem će fokusu biti obnova nakon potresa. Novi ministar regionalnog razvoja i europskih fondova bit će dotadašnji državni tajnik u istom ministarstvu Šime Erlić.
"Nadam se da će on svojom svježinom energijom i mladosti doprinijeti radu Vlade", kazao je tada Plenković te zahvalio bivšoj ministrici na dosadašnjem radu, dodajući kako Tramišak nije bila najsretnija ovom promjenom koja i danas tvrdi da ne zna koji su razlozi njenog smijenjena.
PLENKOVIĆ POTVRDIO Smijenio sam Paladinu i Tramišak: Novi ministri su Branko Bačić i Šime Erlić
U travnju je uslijedila ostavka Vanje Marušić, tadašnje ravnateljica USKOK-a. Marušić je navodno od Glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek zatražila vlastito razrješenje i to samo pola godine nakon što je ponovno kao jedini kandidat imenovana na tu funkciju. Obrazložila je to osobnim razlozima međutim doznalo se kako je zapravo dala ostavku zbog problema s njezinim vozačem koji je imao sudar službenim automobilom, a koristio ga je privatno.
Nastala je šteta za koju navodno nisu rekli DORH-u već su je platili bez da su tražili regres od vozača. Dodajmo i to kako se nesreća dogodila 29. ožujka 2022. u jutarnjim satima na području grada Zagreba.
Procurile poruke Gabrijele Žalac i Josipe Rimac o softveru, ali i o tajanstvenom AP
Europsko tužiteljstvo (EPPO) podiglo je optužnicu protiv Gabrijele Žalac, bivše ministrice u Vladi Andreja Plenkovića, zbog sumnje da je oštetila državni proračun i proračun EU kupnjom nerealno skupog softvera. Aferu je otkrio Telegram još 2019., a nakon što je USKOK zaključio da je nabavka softvera bila OK, EPPO je ipak nastavio postupak, uhitio Žalac i nekoliko njezinih suradnika. Sada su uz nju optuženi konzultant Mladen Šimunac, vlasnik tvrtke Ampelos Marko Jukić, te donedavni ravnatelj ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislav Petric.
Sumnja se da je Žalac preuveličala vrijednost softvera kako bi Šimunac i Jukić na tome mogli zaraditi. Plaćeno je oko 1,73 milijuna eura, odnosno 12.991 000 kuna, dok su vještaci utvrdili da realna cijena iznosila otprilike 360.000 eura odnosno 2.700.000 kuna.
Među dokazima su se ponovo našle i poruke koje je Gabrijela Žalac razmjenjivala s Josipom Rimac, nekadašnjom HDZ-ovom državnom tajnicom s kojom je bila izuzetno bliska. Istražitelji su u mobitelu Josipe Rimac pronašli Whatsapp grupu u kojoj su se dopisivale o softveru.
U Whatsapp grupi pronađene su poruke koje su Žalac i Rimac razmjenjivale nakon odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Komisija je, kao što je poznato, srušila prvi natječaj za ovaj softver, ali je Žalac nastavila s postupkom povećavši cijenu.
U tom istom razgovoru dvije HDZ-ovke spominju podršku osobe AP, a i sama Rimac daje izravnu podršku Žalac. “Srećiceeee. Samo hrabro. Vidim da su i ovi u javnoj nabavi išli kontra. Ako ti tamo nešto treba samo me zovi. Za tebe sve”.
U razgovoru o softveru koji je uslijedio par dana kasnije Gabrijela Žalac poručuje: “Ali gle. Ovo će bit po mom. Što prije”.
“Sutra ćemo dogovoriti s AP, i složimo mi kontru”, nastavlja Rimac. “Već je on odmah rekao… Ali ja sam ljuta što je on dozvolio ovo. J….e Josipa. Bezveze”, odgovara Žalac.
Žalac je u svojoj obrani negirala krivnju te je objašnjavala kako je funkcionirala javna nabava u njezinom ministarstvu. “Za sve su bili zaduženi ljudi u pojedinim stručnim službama”, tvrdila je u svom iskazu naglašavajući kako ona niti u jednom segmentu nije bila zadužena za provođenja procesa javne nabave.
TRAKAVICA IDE DALJE O porukama u kojima se spominje AP javio se i USKOK
Afera 'plin za cent', Barbarić podnio ostavku ali ne zbog plina
Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot izašao je s podacima da je HEP na domaćim dražbama prodavao plin ‘debelo‘ ispod cijene, gubeći dnevno više milijuna eura na razlici između cijene po kojoj je plin kupio od Ine i cijene po kojoj je plin prodao na spomenutim dražbama.
Nesporno je da je Vlada obvezala HEP da od Ine otkupi sav plin proizveden na domaćim plinskim poljima po cijeni od 47 eura za megavatsat. Iz HEP-a su, kao odgovor na optužbe Mosta, otkrili da nisu imali gdje skladištiti tolike količine plina preuzete od Ine te da su na dražbama postignute cijene na koje nisu mogli utjecati i nađeni kupci na čiji izbor također nisu mogli utjecati.
Most je optužio Barbarića i ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića da su pogodovali Prvom plinarskom društvu koje je, tvrdili su, kupilo HEP-ov plin po bagatelnim cijenama. U traženju da Barbarić i Filipović moraju biti smijenjeni zbog afere plin, Mostu se pridružila gotovo cjelokupna oporba...
Sa Barbarićevom smjenom premijer Plenković je čekao i čekao da bio na kraju Barbarić sam dao ostavku ali ne zbog afere 'plin za cent' već zbog bespravno izgrađene kuće na otoku Hvaru u mjestu Zastražišće.
Podsjetimo kako je još 22. svibnja ispred Barbarićeve kuće u Zastražišću osvanula traka Građevinske inspekcije kojom je označena zabrana daljnjih radova na kući. Time je potvrđeno da je Državni inspektorat neutvrđenog dana obišao Barbarićevo gradilište, napravio nadzor, utvrdio prekršaj bespravne gradnje i donio rješenje o zabrani daljnjih radova. Barbarić se kasnije žalio da je o zabrani radova prije saznao iz medija, nego što mu je uručeno pripadajuće rješenje Inspektorata.
Glavninu radova na kući odradila je tvrtka Fjord lokalnog poduzetnika Metkiora Ćurina, koja je poslovala s HEP-om pa su mediji zatražili očitovanje Povjerenstva za sukob interesa hoće li ispitati Barbarića na tu okolnost, odnosno mogući sukob interesa.
I početkom prosinca Frane Barbarić i službeno odlazi s mjesta uprave HEP-a, a nakon što je DORH podignuo optužnicu protiv njega zbog bespravne gradnje na Hvaru. Priopćio je to premijer Plenković javnosti nakon što je sudjelovao na adventskoj misi, 3. prosinca, u novoobnovljenoj crkvi Svetog marka na Gornjem Gradu.
“Ovo su nove okolnosti, nakon pokretanja postupka, kada se sve sumira, mislim da nema preduvjeta da ostane na toj funkciji”, rekao jetada Plenković te dodao:
"Pustili smo da iscrpe svi pravni lijekovi i sada su oni iscrpljeni. Odlazi isključivo zbog bespravne gradnje. Nije ovo zbog utjecaja oporbe jer mi ne radimo stvari zbog oporbe”, dodao je.
Potpredsjednik vlade Branko Bačić je potvrdio da se na zatvorenom dijelu sjednice vlade predložilo da v.d. predsjednika Uprave HEP-a bude Vice Oršulić koji bi na toj poziciji trebao provesti šest mjeseci, a onda slijedi javni natječaj na kojem će se izabrati novi predsjednik Uprave HEP-a.
Afera 'Mreža' i smjena ministra Filipovića, ali i posebnog savjetnika Lovrinčevića
A prosinac je donio još neke smjene. Predsjednik Vlade Andrej Plenković, 12. prosinca razriješio je ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića. Filipović je smijenjen na telefonskoj sjednici Vlade koja je imala samo jednu točku dnevnog reda – kadrovska pitanja. U kratkom priopćenju iz Banskih dvora navodi se da je Plenković potpisao Filipovićevo razrješenje, a da je ujedno sa svih dužnosti na koje ga je imenovala Vlada smijenjen i Lovrinčević, a te dužnosti su: član Kriznog tima za Plan intervencije o mjerama zaštite
sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske i član Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Stavili su izvan snage i Odluku o ovlasti za zastupanje Vlade u Skupštini društva Hrvatski operator tržišta energije.
Premijer je Filipovića smijenio nakon što je izbila afera Mreža. Podsjetimo, tjednik Nacional objavio da je Jurica Lovrinčević, posebni savjetnik ministra gospodarstva, nudio lokalnoj zagrebačkoj televiziji Mreži TV zakup oglasnog prostora od strane većeg broja državnih tvrtki i institucija.
Obećane uplate išle su, tvrdi tjednik, preko 200 tisuća eura unutar tri mjeseca, međutim Lovrinčević je, prema pisanju tjednika, zauzvrat tražio da mu se u povratnoj transakciji isplati polovica novca predviđenog za kupnju oglasnog prostora.
Poslove je Lovrinčević, kako se navodi, dogovarao s novinarom Mreže TV Marinom Vlahovićem, od kojeg je navodno tražio da nagovori direktora televizije Sašu Englera da prihvati Lovrinčevićevu ponudu. Zbog straha od njegova utjecaja, Engler je pristao, nakon čega su oglasne kampanje krenule u realizaciju, objavio je Nacional. Večernji je objavio i nekoliko poruka iz korespondencije Lovrinčevića i Vlahovića, kao i screenshotove komunikacije na WhatsAppu.
"JA TEBI UPLATIM 60 HILJADA, TVOJIH JE 30" Procurili detalji razgovora o podjeli plijena
Ministar Banožić sudjelovao u prometnoj nesreći, poginula jedna osoba
Na meti predsjednika države zbog stana, vojske, APN-ovog kredita, bio je i ministar obrane Mario Banožić koji je 11. studenog, sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj je poginula jedna osoba. Ministar je upravljao osobnim vozilom koje se sudarilo s kombijem. Poginuo je vozač kobija, 40- godišnji suprug i otac dvije maloljetne djevojčice iz Privlake, Goran Šarić.
Mjesto ove tragedije udaljeno je samo 15-ak kilometara od mjesta gdje je sada već bivši ministar obrane Mario Banožić izazvao nesreću koja ga je odvela u jedinicu intenzivnog liječenja KBC-a Osijek s teškim tjelesnim ozljedama.
VELIKA TRAGEDIJA U SLAVONIJI Očevici: "Banožić je pretjecao po magli i frontalno se zabio u kombi"
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Banskim dvorima sazvao konferenciju za medije zbog prometne nesreće u kojoj je teško ozlijeđen Mario Banožić, a poginula je jedna osoba.
"Smrtno je stradao gospodin Goran Šarić i izražavamo sućut njegovoj obitelji", rekao je premijer.
"Ovo je izvanredna okolnost koja se dogodila jutros i prije svega nam je žao zbog gospodina Šarića i njegove obitelji, ali nam je žao i zbog Banožića. Iznaći ćemo način da pomognemo obitelji gospodina Šarića", istaknuo je.
A stan zbog kojeg ga je prozivao predsjednik države, Banožić je napustio 22. prosinca, Kako doznaje portal 24sata, Bivši ministar obrane Mario Banožić iselio je iz prostranog državnog stana u centru Zagreba koji je dodijelio sam sebi i koristio ga neprestano od 2019. godine kada je prvi puta ušao u Vladu kao ministar državne imovine. Službeno im je to potvrđeno iz tvrtke Državne nekretnine koja upravlja državnim stanovima za službene potrebe. Ali Banožić je opet prekršio Zakon o sprečavanju sukoba interesa jer nije ispunio svoju zakonsku obvezu i u roku od mjesec dana od razrješenja podnio novu imovinsku karticu. Pa će dobiti kaznu.
Banožićevi najbliži suradnici imali automobilsku nesreću samo 12 sati prije njega
Nakon što je poslije prometne nesreće bivšeg ministra obrane Marija Banožića u zraku ostao bez odgovora visjeti niz pitanja, ne samo o tome gdje je Banožić bio večer ranije, nego i što se događalo s njegovim suradnicima koji su također doživjeli prometnu nesreću i oštetili službeni automobil večer ranije, u MORH-u je počelo veliko kadrovsko raščišćavanje.
Novi ministar Ivan Anušić smijenio je šeficu protokola Natašu Pejčić Šušković, dok šef osiguranja bivšeg ministra Banožića nakon razrješenja ide na Vojnostegovni sud.
Kako je MORH potvrdio, razriješeni Banožićevi suradnici vraćaju se, sukladno Zakonu o državnim službenicima, na ranija radna mjesta, a to znači da se Pejčić Šušković vraća na svoje radno mjesto u Hrvatski sabor, odnosno u Ured za protokol, u kojem će biti savjetnica, a šef osiguranja u svoju vojnu postrojbu.
Podsjećanja radi, dan prije nesreće ministra Banožića u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, u drugoj prometnoj nesreći sudjelovalo je i službeno vozilo MORH-a. Prometna nesreća se dogodila na županijskoj cesti Marinci – Bogdanovci, a u nesreći nitko nije ozlijeđen. Vozilom je upravljao Banožićev šef osiguranja, a u vozilu je bila Nataša Pejčić Šušković. Bili su na službenoj dužnosti, vraćali su se iz Bogdanovaca gdje je održana 32. obljetnica sjećanja na stradale civile iz tog kraja.
BIZARNA SLUČAJNOST Banožićevi najbliži suradnici imali automobilsku nesreću samo 12 sati prije njega
Što nam donosi 2024.? - Hrvatsku čeka superizborna godina
Izbori za Europski parlament će se održati 6. – 9. lipnja 2024. Oni se u isto vrijeme održavaju i u drugim zemljama članicama. Ovi izbori su važni jer pokazuju raspoloženje birača i njihov stav o EU-u i političkim pitanjima koja se tiču Europe.
Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu, a među njima su članovi raznih stranaka te neovisni kandidati. Oni su odgovorni za predstavljanje interesa Hrvatske i njenih građana u EU-u te sudjeluju u donošenju odluka i zakona koji se odnose na cijelu Europsku uniju. Trenutačni zastupnici su: Biljana Borzan, Valter Flego, Sunčana Glavak, Ladislav Ilčić, Romana Jerković, Mislav Kolakušić, Predrag Matić Fred, Tonino Picula, Karlo Ressler, Ivan Vilibor Sinčić, Tomislav Sokol i Željana Zovko.
Izbori za Hrvatski sabor
Drugi važni izbori su parlamentarni izbori, koji se po zakonu moraju održati u periodu od kraja kolovoza do sredine rujna.
Zbog iseljavanja i povećane smrtnosti, u nekim izbornim jedinicama postojala je razlika od više od pet posto u broju birača, što znači da glas u jednom području vrijedi više nego u drugom. Predstavljen je novi model izbornih jedinica po kojem gotovo 80% birača ostaje u istim izbornim jedinicama te je izglasan novi Zakon o izbornim jedinicama.
Predsjednički izbori
Krajem 2024. građani će i treći put na birališta, i to na predsjedničkim izborima. Očekuje se da, kao i na izborima na kojima je pobijedio Zoran Milanović, prvi krug bude održan krajem prosinca. Bude li pak drugog kruga, on će se održati početkom 2025., do kada i aktualnom predsjedniku Milanoviću traje petogodišnji mandat.
I dok čekamo izbore prisjetimo se izjava predsjednika Milanovića
Prema najnovije istraživanju, podrška radu Predsjednika Republike nakon duljeg vremena je porasla. Oko 40 posto građana podržava rad Zorana Milanovića, dok 52 posto ne podržava. Osam posto nema stav. Podsjetimo kako je Zoran Milanović predvodeći Kukuriku koaliciju, odnio pobjedu na parlamentarnim izborima 2011. godine i postao predsjednik desete Vlade Republike Hrvatske. Tijekom njegovog mandata Hrvatska je 2013. postala članicom Europske unije. Nakon parlamentarnih izbora 2015. godine otišao je s mjesta premijera, a nakon parlamentarnih izbora 2016. godine otišao je i s mjesta predsjednika SDP-a te se posvetio privatnom konzultantskom poslu.
Nakon povratka u politiku 2019. godine kandidirao se i pobijedio na predsjedničkim izborima te 2020. godine postaje peti predsjednik Republike Hrvatske.
Kao što smo već navikli, predsjednik Lijepe naše, Zoran Milanović, uvijek je osebujan u svojim izjavama, a naročito kada kritizira Plenkovića i njegove najbliže suradnike. Bez dlake na jeziku, reklo bi se, predsjednik ni u 2023. godini nikome nije ostao dužan. Ovo su neke od njegovih izjava.
Milanović o Boysima: "18 mjeseci ćuze? Vojni rok u SFRJ nije trajao 18 mjeseci"
MILANOVIĆ O BANOŽIĆU "Država mu je omogućila sve u životu. On i supruga su paraziti"
MILANOVIĆ: "Kandidatura SDP-a bi od Majke Tereze napravila propalicu"
