U samom srcu Dalmacije, rijeka Jadro - poznata i kao "Solinska rika" - svojim pitkom vodom već stoljećima opskrbljuje lokalno stanovništvo. Iako je njezina dužina skromnih 4,5 kilometara, njezina važnost seže duboko u povijest.
Izvire u podnožju planine Mosor i teče solinskim poljem, a od antike je bila ključna za opskrbu vodom. Kroz Dioklecijanov akvadukt, izgrađen u 3. stoljeću za vrijeme vladavine rimskog cara Dioklecijana, rijeka je povezivala rimsku Salonu i Dioklecijanovu palaču. Danas, voda rijeke Jadro napaja gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir. Akvadukt je bio dug oko 9 kilometara i prenosio je vodu iz izvora rijeke Jadro sve do Splita. Dio njegovih ostataka i danas je vidljiv u okolici Splita, svjedočeći o bogatoj povijesti inženjerskih dostignuća tadašnjeg doba.
Gornji tok rijeke Jadro predstavlja zaštićeni ihtiološki rezervat zbog prisutnosti endemske vrste mekousne pastrve (Salmot obtusirostris salonitana), kolokvijalno zvane solinkom. Kako bi se solinku i njezin podmladak trajno zaštitilo, godine 1984. vodotok Jadra od izvora do Uvodića mosta proglašen je posebnim ihtiološkim rezervatom. Ovaj rezervat prostire se na površini od oko 78 000 m², a s obzirom na dugu povijest i jaku naseljenost njegov je ekosustav prilično osjetljiv.
Posebni rezervati područja su kopna i/ili mora od posebne važnosti zbog neke svoje prirodne vrijednosti koju je potrebno očuvati. Ova zaštita znači da je strogo propisano što je u rezervatu dopušteno, a što se ne bi smjelo činiti. Primjerice, bilo kakvi građevinski i drugi zahvati ili bilo koja djelatnost koja bi dovela do onečišćenja i bitno narušila kvalitetu vode ili koja bi ugrozila solinku i njezino stanište, strogo je zabranjena. Jedino što je moguće jest činiti ono čime se održavaju ili poboljšavaju uvjeti njezina života i štiti prirodno stanje rijeke.
Ovu vrstu pastrve karakterizira srebrnkasto-siva boja s tamnim mrljama duž tijela i ima iznimno nježnu i osjetljivu strukturu tijela, s mekom kožom i sitnim ljuskama. Mekousna pastrva je vrsta koja je prilagođena životu u brzim i bistrom vodama i ima iznimno značajnu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti u rijeci Jadro. Indikator je kvalitete vode i zdravlja ekosustava te je zaštita ove vrste od iznimne važnosti za očuvanje prirodne baštine Dalmacije.
Uz svoje uređene šetnice, mostove i mlinice, rijeka Jadro postala je zaštitni znak grada Solina.
Istraživanje invazivne vrste
"Radi se o invazivnoj vrsti signalnog raka. Signalni rak je vrsta koja nosi račju kugu i predstavlja ozbiljnu prijetnju ekosustavu rijeke Jadro. Osim što može izravno ugroziti mekousnu pastrvu, koja već ima svoje izazove zbog prisutnosti invazivne vrste kalifornijske pastrve, signalni rak također može nanijeti štetu zoobentosu, skupini organizama koja obitava na dnu rijeke i ključna je za ekološku ravnotežu rijeke", rekao nam je Zvonimir Matijević iz Javne ustanove More i krš.
Istraživanje su proveli postavljanjem zamki, odnosno vrša, u rijeku Jadro.
"Djelatnici Javne ustanove More i krš su ovim postupkom uspjeli pronaći signalne rake u rijeci. Postavljanje vrša omogućilo je istraživačima da prate prisutnost i distribuciju ove invazivne vrste u rijeci, što je ključno za daljnje razumijevanje njenog utjecaja na ekosustav", rekao nam je Matijević.
No, kako je uopće došlo do pojavljivanja ove invazivne vrste u Jadru?
"Pojava invazivnih vrsta u novim staništima često je rezultat ljudskih aktivnosti, poput nekontroliranog unošenja stranih vrsta u nove ekosustave. U slučaju signalnog raka, moguće je da je ovu vrstu donio čovjek jer najbliži nalaz ove vrste je dovoljno daleko u Republici Hrvatskoj (Karlovačka županija) da nije mogao prirodno migrirati", objasnio nam je.
Dosadašnja saznanja o signalnom raku ukazuju na to da je prisutnost ove invazivne vrste ozbiljna prijetnja lokalnom ekosustavu rijeke Jadro. Njegova sposobnost širenja bolesti može imati dugoročne posljedice po populacije riba i ostalih organizama u rijeci.
Kako prepoznati signalnog raka?
"Posjetitelji rijeka poput Jadra mogu prepoznati signalnog raka po karakterističnim znakovima, poput svijetlo crvene boje tijela i velikih kliješta koje imaju tirkizne lezije na gornjoj strani kliješta te na donjoj strani kliješta ima žarko crvenu boju. Međutim, važno je prilikom pronalaska raka prijaviti svoj nalaz Javnoj ustanovi jer se može zamijeniti sa Plemenitim/riječnim rakom koji je domicilna vrsta ali u rijekama crnomorskog slijeva", objasnio nam je Matijević.
I posjetitelji mogu pomoći istraživanju tako što će biti svjesni situacije i surađivati s nadležnim institucijama.
"Važno je da izvijeste stručnjake ukoliko primijete prisutnost signalnog raka ili bilo kakve druge neobične promjene u ekosustavu rijeke Jadro. Također, poštivanje uputa o postavljenim zamkama ili vršama ključno je kako bi se osiguralo uspješno provođenje istraživanja", kazao nam je.
Također, pozivaju sve korisnike da surađuju s istraživačima kako bi se osiguralo uspješno provođenje istraživanja uz minimalan utjecaj na okoliš. Ukoliko primijetite bilo kakvog raka, molimo vas da ga fotografirate i pošaljete informaciju kako ustanovi, tako i na aplikaciju Ministarstva o invazivnim vrstama OVDJE.
Javna ustanova More i krš također provodi monitoring na autohtonom endemskoj vrsti Bjelonogog raka u rijekama, jezerima i pritocima Splitsko dalmatinske županije. Te vrste nema u rijeci Jadro.
