Upala pluća i dalje je jedan od vodećih razloga hospitalizacije zimi, osobito kod starijih i kroničnih bolesnika. Dobra vijest: dio slučajeva moguće je spriječiti, a pravodobna procjena smanjuje rizik komplikacija i skraćuje oporavak.
Koji su tipični simptomi upale pluća?
Upala pluća je upala plućnog tkiva koja može nastati virusno, primjerice nakon gripe ili drugih viroza, ili bakterijski, često kao sekundarna infekcija. Tipični znakovi uključuju kašalj s ili bez iskašljaja, povišenu temperaturu sa zimicom, bol u prsima pri disanju, otežano disanje i izražen umor koji ne prolazi. Ključno je ne čekati pogoršanje - što ranije prepoznamo simptome i zatražimo liječničku procjenu, to su ishodi bolji.
Rizične skupine za upalu pluća
Veći rizik težeg tijeka imaju osobe starije od 65 godina, bolesnici s kroničnim stanjima poput KOPB-a i astme te srčanih i bubrežnih bolesti ili šećerne bolesti, pušači, imunosuprimirani pacijenti, stanovnici domova i djeca mlađa od pet godina. Trudnicama se, zbog fizioloških promjena u trudnoći, savjetuje ranija konzultacija s liječnikom pri pojavi simptoma poput kašlja, povišene temperature ili zaduhivanja. Ako ste u rizičnoj skupini i tegobe se ne smanjuju unutar 48–72 sata, potražite pregled.
Prevencija: tri stupa zimske zaštite
Prevencija se najviše oslanja na takozvana „tri stupa“. Prvi je ciljano cijepljenje: pneumokokno cjepivo preporučuje se starijima, kroničnim bolesnicima, pušačima i osobama sa sniženim imunitetom, a sezonsko cjepivo protiv gripe preporučuje se svim odraslima, osobito onima u povećanom riziku. U starijih i kroničnih bolesnika vrijedi razmotriti i zaštitu protiv RSV-a nakon razgovora s liječnikom. Drugi je pravodobna reakcija i zdrave kućne navike: redovito provjetravanje, higijena ruku, dovoljno sna i pravilna hidracija te izbjegavanje dima i bliskog kontakta s osobama koje kašlju ili imaju temperaturu. Treći je dobra kontrola kroničnih plućnih bolesti: redovne kontrole, ispravna tehnika inhalacije i pridržavanje plana terapije smanjuju vjerojatnost težeg tijeka pneumonije.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Liječničku procjenu treba potražiti odmah ako se javi izražena zaduha, bol ili pritisak u prsima, trajno snižena saturacija kisika na pulsnom oksimetru ili pad zasićenja pri minimalnom naporu, kao i zbunjenost ili dezorijentacija kod starijih te visoka temperatura koja se ne smiruje unatoč antipireticima. Ako simptomi traju dulje od tri do pet dana bez poboljšanja, osobito kod rizičnih pacijenata, potrebno je učiniti pregled.
Što nudi Poliklinika Priska Med
U Poliklinici Priska Med u Splitu dostupan je kompletan pulmološki put: od specijalističkog pregleda i procjene stanja pluća do ciljanih pretraga baziranih na postojećim simptomima. Spirometrijom i po potrebi bronhodilatacijskim testom mjeri se plućna funkcija i potvrđuje ili isključuje astma/KOPB; DLCO procjenjuje razmjenu plinova i pomaže kod sumnje na oštećenje plućnog parenhima ili zaduhe nesrazmjerne nalazu. Kada je potrebno vidjeti dišne putove ili uzeti uzorak, bronhoskopija se izvodi uz jasne sigurnosne protokole i, prema kliničkoj procjeni, u analgosedaciji radi veće udobnosti. Ako postoji sumnja na alergijsku podlogu kašlja i dispneje, kožni prick testovi daju brzu i korisnu informaciju za prilagodbu terapije.
Oporavak i povratak aktivnosti nakon upale pluća
Oporavak nakon respiratorne infekcije ide brže uz dovoljno sna, hidracije i laganu, hranjivu prehranu te postupno vraćanje aktivnostima. Ako se zaduha, bol u prsima, temperatura ili iscrpljenost zadrže dulje od očekivanog, kontrolni pregled pomaže procijeniti trebaju li dodatne pretrage ili promjena terapije.
Želite saznati više o prevenciji upale pluća, simptomima i pretragama ili pročitati srodne teme iz pulmologije, ali i niza drugih zdravstvenih tema? Posjetite naš blog i pronađite sve potrebne informacije!
