U Wuhanu je koronavirus prvi put otkriven, ali nije tu nastao, ističe Zeng Guang, bivši glavni epidemiolog Kineskog centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti. Iako je Kina prva prijavila slučajeve zaraze, to ne znači nužno da virus potječe iz Kine, ističu tamošnji znanstvenici. Potraga za izvorima epidemije i dalje traje, i taj bi proces mogao uključiti više zemalja i regija, poručuju Kinezi.
Gotovo godinu od izbijanja epidemije koronavirusa u Wuhanu Kina se trudi promijeniti narativ, sugerirajući da to što je koronavirus prvi put otkriven u Kini, ne znači da je ondje i nastao, piše Jutarnji list.
Kineski znanstvenici i mediji pokušavaju zaštititi reputaciju zemlje, narušenu time što je s njezina tla krenula pandemija koja je do danas zarazila 60 milijuna ljudi diljem svijeta i rezultirala s gotovo 1,5 milijuna mrtvih. Nakon što je vrlo uspješno zaustavila širenje epidemije unutar svojih granica, Kina pomaže drugima, šalje pomoć u razne dijelove svijeta i ulaže u razvoj cjepiva.
Kineski mediji intenzivno izvještavaju o otkriću koronavirusa na pakiranjima smrznute hrane uvezene iz inozemstva, prenosi britanski Guardian u svom nedjeljnom izdanju. Na novinarsko pitanje o tome, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova odgovorio je samo da je važno napraviti razliku između toga gdje je COVID-19 prvi put otkriven i gdje je preskočio barijeru između živih vrsta i prvi put zarazio čovjeka. Službeni kineski dnevni list Renmin Ribao (ili People’s Daily na engleskom) ustvrdio je prošlog tjedna da svi raspoloživi dokazi ukazuju na to da epidemija nije počela u Wuhanu. Kineski mediji koncentriraju se na moguće slučajeve zaraze izvan kineskih granica prije prosinca 2019.
Indijski potkontinent
Kineski znanstvenici poslali su u ugledni znanstveni časopis Lancet studiju u kojoj tvrde da je prva zaraza koronavirusom izbila ne u Wuhanu nego na indijskom potkontinentu. No zapadnim znanstvenicima ne čine se uvjerljivim teze da je virus korone negdje drugdje prešao prvi put s čovjeka na čovjeka. Jedan od dužnosnika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Michael Ryan rekao je prošlog tjedna da je riječ o vrlo spekulativnoj tezi da zaraza nije izbila baš u Kini. Iz perspektive javnog zdravstva jasno je da istraga treba krenuti tamo gdje je zabilježen prvi slučaj da je čovjek zaražen, poručio je Ryan na konferenciji za novinare u Genevi.
Neki autori ističu da je korona bila prisutna u Italiji još na jesen 2019., no dokazi za to izgledaju prilično slabi, kaže profesor Jonathan Stoye, virolog na Institutu Francis Crick u Londonu. Nalazi iz te jeseni pozitivni su na koronavirus, no je li riječ o COVID-19? Serološki podaci iz Italije mogli bi biti lakše objašnjeni antitijelima koja su nastala kao reakcija protiv drugih koronavirusa, kaže Stoye, piše Jutarnji list.
To znači da su antitijela pronađena u tijelima pacijenata u Italiji mogla biti izazvana zarazom drugim koronavirusima, a ne onim koji izaziva COVID-19. Ono što izgleda izvjesno je da je prvi zabilježeni slučaj zaraze bio u Kini, pa ostaje najvjerojatnije da je i virus potekao iz Kine, zaključuje Stoye.
Zabrana pristupa
Zapadnjaci odbacuju kineske argumente da su na pakiranju hrane uvezene u Kinu pronašli tragove koronavirusa. Riječ je o vrlo malim količinama virusa koji nose vrlo nizak rizik moguće zaraze. To što su kineski stručnjaci dobili pozitivne testove ne znači da je nužno riječ o zaraznom virusu, dovoljno je da je dio virusa pronađen na pakiranju da test reagira pozitivno, tumači Andrew Pekosz s Bloombergova fakulteta za javno zdravstvo s američkog Sveučilišta Johns Hopkins. Ne vidim uvjerljive dokaze da tragovi Sars-CoV-2 na pakiranjima hrane predstavljaju značajan rizik za infekciju, rekao je Andrew Pekosz za AP.
Kina teško prihvaća da je se drži odgovornom za izbijanje pandemije. Posljednji mjeseci pokazali su kakav katastrofalni utjecaj pandemija ima na ugled Kine u međunarodnoj javnosti, i to je Kinezima uvijek teško prihvatiti, kaže Andrew Small, stručnjak za Kinu na američkom institutu German Marshall Fund. Za domaću javnost, Peking inzistira na iznimnom uspjehu u iskorjenjivanju zaraze i povratku gotovo sasvim normalnom životu. Na globalnom planu Kina pokušava potaknuti sumnju u porijeklo virusa i tako utjecati na dio međunarodne javnosti koji bi joj mogao biti sklon.
Kineskim vlastima u tome ne pomaže njihova nesklonost da dopuste strancima provođenje nezavisnih istraga. Kad odbijate pristup znanstvenicima i novinarima, ostavljate dojam da nešto krijete. Tako kineske vlasti nisu dopustile istražiteljima WHO-a da tijekom posjeta Wuhanu obiđu tržnicu na kojoj je navodno sve počelo. Uskoro bi Svjetska zdravstvena organizacija trebala poslati novu ekipu, no još nije određeno kad bi to moglo biti.
Umjesto da se brinu za popravljanje imidža u svijetu, Kinezi bi svima pomogli da više ulože u istraživanja toga kako je uopće sve počelo, što je ključno da bi se spriječila nova epidemija, javlja Jutarnji list.
