Čak 50.000 trsova na 7.7 hektara zasađeno je u posljednjih mjesec dana na južnim padinama Šolte čime je ove godine započela i realizacija najvažnijeg projekta kaštelanske vinarije Markus.
Riječ je o projektu koji uvelike oplemenjuje poljoprivrednu, gastronomsku i turističku sliku Hrvatske. Nakon snažne investicije u izgradnju vinarije u Kaštelima koja je jedna od najopremljenijih u državi, zapošljavanja ljudi i proizvodnje vrhunskog vina od autohtonih sorti sada je na red došao i vinograd na Šolti.
Procesom je rukovodio agronom Ante Zorić uz asistenciju talijanskog konzultanta i etabliranog europskog agronoma i botaničara Stefana Amadea. Tlo za podizanje velebnog vinograda na ukupno 20 hektara pripremali su više od dvije godine. Na kraju su dobili iznimno dubok profil od jednog metra s velikim udjelom čestica zemlje.
Kamen su u tlu sveli na minimum prethodnim prosijavanjem i time omogućili lozama da se ukorijene duboko i postanu otpornije na sušu. S većim udjelom zemlje i manje kamena! dobili su puno bolju mikrobiološku aktivnost u tlu.
Ujedno, kod sadnje su naglasak stavili na autohtone sorte poput Pošipa, Grka, Babića, Zinfandela i Dobričića, ali i na poseban način uzgoja. Jer Zinfandel i Babić sadili su na takozvani starohrvatski (račvasti) uzgojni oblik.
"Dakle, bez armature. Uzgojni je to oblik u sklopu kojeg vinova loza nije na žici nego slobodno raste u prostoru", pojašnjava Slaven Jeličić.
Na ovaj način odlučili smo se kako bi oživjeli tradiciju i odali svojevrsnu počast starima koji su stoljećima lozu sadili upravo na ovakav, slobodan način. Inače, starohrvatski uzgoj najčešće se sastoji od dva do tri oblikovana kraka na kojima se nalaze reznici s dva do tri pupa. Struka navodi da se na svakom kraku ostavlja po jedan lucanj koji sadrži od 8 do 12 pupova, a sve mladice koje su proizašle iz reznika potrebno je vezati na glavni kolac. Lucanj treba vezati za potkolac ili za susjedni kolac.
No, starohrvatski, račvasti način sadnje također jamči iznimnu kvalitetu grožđa. iz vinarije poručuju da isto dokazuje činjenica da su tako sađene loze na najboljim položajima u Hrvatskoj - Dingaču na Pelješcu i u Podgrebenu kod Primoštena.
Od navedenih gotovo 50.000 trsova, riječ je o 7.300 Pošipa, 5.000 Grka, 12.000 Babića, 7.000 Dobričića, 6.200 Zinfandela, 5.000 Cabernet Franca i 5.000 loza Carmenere.
Inače, vinarija Markus brzorastući je projekt kanadskog investitora Roberta Younga koji je otkupio stari brend Markusa te pokrenuo potpuno novu priču u Kaštelima. Brend je poznat kao proizvođač iznimno kvalitetnih vina proizvedenih od grožđa s ekskluzivnih položaja diljem Dalmacije.
Više o Markusu možete pročitati OVDJE.
Asortiman vinarije Markus možete pogledati OVDJE, a vina su za kupovinu dostupna u Splitu (Never green), Zagrebu (Miva galerija vina) te Dubrovnik (Jela plus).
