Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Nacionalni program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za iduće trogodišnje razdoblje koji sadrže tri ključna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, piše Poslovni dnevnik.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je na početku sjednice Vlade da je Nacionalni program reformi strateški dokument, koji sadrži tri ključna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija - te da je sada pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi.
- To su ciljevi koji su temeljeni i na našem političkom programu kao Vlade i u skladu su s preporukama iz izvješća Europske komisije. Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u 2018. godini i u prvoj polovini 2019.- izjavio je.
Za ostvarivanje tih ciljeva planirano je 59 mjera u 11 reformskih područja.
Ovo je pravi okvir i pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi, smatra Plenković, jer ministri znaju što su strateški prioriteti, dok su gospodarski rast i i drugi makroekonomski pokazatelji povoljni. Plenković smatra da je sada pravi trenutak za ključne iskorake i zbog toga što u ovoj godini nisu predviđeni izbori.
- Očekujem isto tako i izvanredne rezultate u još jednoj turističkoj sezoni koja će sigurno dati dodatni ekonomski poticaj. - zaključio je Plenković.
Usporavanje rasta BDP-a
U programu konvergencije za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini po 2,5 posto.
U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i naglašavaju da su 2016. i 2017. nadmašena očekivanja te da je konzervativni princip imao odjeka u investicijskoj javnosti.
Što se tiče proračuna opće države za ovu godinu, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon što je u 2017. po prvi puta ostvaren suficit od 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna.
Za iduću godinu projicira se deficit od 0,4 posto, potom "nula" za 2020. te 0,5 postotni suficit u 2021. godini.
Do 2021. smanjenje javnog duga sa 78 na 66 posto BDP-a
U vezi javnog duga, osnovi scenarij njegova smanjenja za 12 postotnih bodova do 2021. godine temelji se na gospodarskom rastu, konsolidaciji i aktivaciji državne imovine.
Krajem 2017. javni dug iznosio je 78 posto BDP-a. Time je u posljednje dvije godine udio duga u BDP-u smanjen za gotovo 6 postotnih bodova, a uštede na kamatama iznosile su 2 milijarde kuna.
Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, a do 2021. na 66 posto BDP-a. Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi.
Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a.
Vlada do kraja travnja mora u Europsku komisiju poslati nacionalni program reformi, kao i program konvergencije RH.
Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.
Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu.
Porezno rasterećenje
Među planiranih 59 mjera u 11 reformskih područja navodi se niz mjera za jačanje konkurentnosti, a u sklopu toga je i porezno rasterećenje, čije detalje tek treba definirati.
Prije toga provest će se analiza kako dodatno porezno rasteretiti građane i kompanije do 2 milijarde kuna. Pritom će se voditi računa da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu.
Kod poreza na dobit postoji prostor za porezno rasterećenje, no treba povesti kvalitetnu analizu kako to izvesti. Pritom pitanje poreznog opterećenja nije samo pitanje porezne stope, već i drugih detalja, kao primjerice nedavnog ukidanja oporezivanja troška smještaja i hrane za sezonske radnike.
U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se uvođenje poreza na nekretnine, ali je 'na stolu' smanjenje opće stope PDV-a.
Više pročitajte OVDJE.