Ususret Božiću, blagdanu mira i ljubavi, u Novom danu je osvrt na tešku godinu na izmaku dao riječki nadbiskup mitropolit, Mate Uzinić.
Prije svega, osvrnuo se na stradavanje ukrajinskog naroda i nevolje koje su snašle milijune civila.
Nažalost, ovaj rat je puno teži nego smo mislili da se može dogoditi u našem vremenu. Trpe uvijek oni koji su najosjetljiviji. Crkva uvijek ima zadaću moliti za mir. Mir počinje u nama i ratovi počinju u nama, ali tu i završavaju i zato je važna molitva. Ona preobražava. Može puno pomoći. Ono što drugo možemo i trebamo, brinuti za one koji su pogođeni ratom, rekao je Uzinić.
Kako zaustaviti spiralu ponavljanja zla?
Vjerujem da napredujemo, ali nažalost neke stvari nismo ili ne želimo naučiti pa ponavljamo iste pogreške. Mi kršćani imamo onoga tko je pokušao zaustaviti tu spiralu ponavljanja zla i ratova, na način da je prihvatio na sebe zlo onih koji su zlo činili i čine. Nije odgovorio na isti način. Umjesto mržnje, odgovorio je ljubavlju, umjesto osvete oprostom. Mislio sam nakon našeg rata da se tako nešto neće više nikad dogoditi u Europi, rekao je.
Ne bih rekao da je naše vrijeme gore negoli su bila prošla vremena. Događaju se loše stvari, ali ne možemo reći da nema puno dobra. Uz to što postoji mržnja, što ljudi ubijaju, postoji i solidarnost, puno brige za druge. Čuje se puno više pozitivnih poruka i pokušaja da se nešto napravi. Razlika između pandemije i ratne situacije je to što nas je pandemija pogađala izvana, a ovo je nešto što mi jedni drugima činimo i zato je puno gore. I u pandemiji se neki nisu snalazili i gledali su samo kako zaštititi sebe, a to nikad ne doprinosi zajedničkom rješavanju poteškoća. Kako je Papa govorio – svi smo dio istog broda. Rat se ne tiče samo Ukrajine i Rusije nego svih nas. Zato bismo svi trebali nuditi puteve dijaloga, bez toga se neće rat završiti, rekao je Uzinić.
O političkim sukobima: Putevi dijaloga nikad se ne mogu iscrpiti
U Europi bjesni rat, imamo raznorazne krize, a naš državni vrh je kontinuirano u svađi. Crkva često poziva na zajedništvo. Na pitanje kako sve to djeluje na opću klimu u društvu, nadbiskup stavlja naglasak na dijalog.
Smatram da se putevi dijaloga ne mogu iscrpiti, uvijek možemo tražiti nove načine. Zadivljuje me papa Franjo kojeg ponekad znaju osuditi zato što ne odustaje i pokušava stalno tražiti nove puteve. Normalno je da imamo različite poglede oko političkih pitanja. Mi smo ljudi i to izaziva tenzije. Ono što se državnom vrhu nažalost događa, a ne bi se smjelo događati jest da njihova retorika ne bi smjela biti nepristojna, da način na koji komuniciraju više želi povrijediti drugoga nego potaknuti dijalog. Potrebno je imati različite poglede, no bitke koje se vode vode se oko manje bitnih tema. Ispod radara prolazi briga da imamo pravednije zakone i da naše društvo konačno izađe iz apatije. Mislim da se previše bavimo poviješću i ideološkim temama. To truje naše društvo, rekao je Uzinić.
Nema povezanosti između nacije i vjere
Na pitanje je li u crkvenim krugovima statističko obilježje o vjeri privuklo pozornost budući da se katolika izjasnilo manje nego prije 10 godina, Uzinić tvrdi da u tom podatku nije sve negativno.
Metodologija je važna statističarima, ali poruke su jasne. Manje nas je. Čim smo se bavili metodologijom nismo se spremni pozabaviti pitanjem demografije. I mediji i političari pa i Crkva nismo se bavili podatkom da je u Hrvatskoj manje stanovnika. To je pitanje na koje treba tražiti odgovore. Smatram da nije sve negativno u tome da je katolika manje. To pokazuje da smo pluralno društvo i pripadnost određenoj vjeri ne temelji se na nasljednom nizu, nema povezanosti između nacije i vjere. To je osobni izbor. Pitanje je to slobode i prioriteta i osobnih izbora. Kad bi zajedništvo bilo prioritet, smatram da bismo i sami bili sretniji, rekao je nadbiskup.
Želimo šablone, a ljude nije moguće stavljati u okvire
Na pitanje postoji li jasna procedura kako svećenik treba pristupiti ako se za krštenje djeteta obrati istospolni par, nastavno na slučaj iz Rijeke kad je svećenik odbio molbu lezbijskog para za krštenjem njihova djeteta, začetim umjetnom oplodnjom, nadbiskup Uzinić naglašava da Crkva ne bi trebala diskriminirati.
Crkva ne treba davati jednoznačne odgovore na ta pitanja. Problem je što mi želimo imati gotova rješenja, šablone. Ljude nije moguće staviti u okvire, svatko je drukčiji. Problem nije kakav stil života netko živi. Kada se radi o djetetu koje žele krstiti, pitanje je nakane koju netko ima pri krštenju. Ne znači da će se uvijek dogoditi krštenje. Može se dogoditi da nakane nisu u skladu s onim što Katolička crkva traži za krštenje djeteta, ali nekad će doći do toga i zato je važno razgovraati i onda doći do odluke. Sa svakim treba razgovarati i vidjeti priliku za evangelizacijski navještaj vjere onima koji nešto traže od Crkve, treba pristupiti s otvorenošću. Ne bi trebalo ovisiti od svećenika do svećenika, nego od nakane i toga ispunjava li netko uvjete. Bila bi diskriminacija isključiti nekog tko ima sasvim dobre nakane. Mnogi koji ne žive u skladu s katoličkim naučavanjem, imajući prave nakane, dobivaju od Crkve ono što od nje traže. Nitko nije savršen, nisam ni ja svet, imam svojih pogrešaka, problema, grijeha. Radim na sebi. Bog nikoga ne isključuje, mi smo poslani da uključujemo, a ne da isključujemo. Svećenik bi trebao biti most, a ne provalija, rekao je Uzinić.
Nadam se da će oružje utihnuti i ljubav pobijediti
Cijela kršćanska objava govori da sukob nije put. Prvi čovjek se htio uzdići i postati Bog. Poniznost je put kojim kršćani trebaju ići. Vidimo što čini sila. Put mira ide u suprotnom smjeru. Naša poruka da dozvolimo Bogu da stvori u nama ozračje mira i onda će biti više mira u svijetu. Nakana je Božića da taj plamen zahvati cijeli svijet. U tom smislu želim svima miran i sretan Božić i Novu 2023. godinu. Nadam se da će oružje utihnuti i ljubav pobijediti, poručio je nadbiskup.
