Jadransko more je jedno od mora s najvećom produktivnošću i biološkom raznolikošću, ali je i pod značajnim utjecajem ljudskih aktivnosti kao što su ribolov, akvakultura, turizam… Desetljećima se provode znanstvena istraživanja i praćenja stanja ribljih zajednica, no fauna dubina slabo je istražena, a mjere regulacije ribolova odnose se na plića područja Jadrana, gdje se ribolov većinom i odvija.
Postojeća znanja o moru su konsolidirana višegodišnjim istraživanjima na područjima do 50 m dubine. S druge pak strane, što bolje poznavanje promatranih staništa važno je zbog veće učinkovitosti postojećih mjera zaštite i provedbe novih mjera očuvanja, utemeljenih na znanstvenim dokazima. Zato je od iznimne važnosti pratiti stanja morskih ekosustava i provoditi istraživanja na neinvazivan način jer tradicionalni alati (koče i ronioci) imaju ograničenja. Broj zarona u danu je ograničen te je ronjenje na dubinama većim od 40 m opasno, dok su kočarske mreže izrazito neselektivne jer zahvaćaju gotovo sve organizme koji se nalaze na ruti tijekom povlačenja.
Stoga se s ciljem očuvanja Jadrana i razvoja neinvazivnih metoda monitoriranja mora, Splitsko-dalmatinska županija zajedno s partnerima, Udrugom Sunce i Institutom za oceanografiju i ribarstvo (IZOR), uključila u projekt SUSHI DROP (SUstainable fiSHeries wIth DROnes data Processing) koji je nakon dvije godine rada, u suradnji s talijsnskim partnerima, uspješno priveden kraju. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1.714.847,50 EUR i financiran je kroz EU program Interreg Italija – Hrvatska.
U sklopu projekta talijansko – hrvatski istraživački tim je razvio Blucy - autonomni podvodni dron baziran na UUV tehnologiji (Unmanned underwater vehicles) koji pomoću akustičkih i optičkih instrumenata prati i sakuplja podatke o fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama podmorja. “Zahvaljujući naprednim tehnologijama drona moguće je dobiti potpuni opis zadanog podvodnog područja s naglaskom na bentoske zajednice, ribe i kamene formacije. Dron Blucy opremljen je sustavom vođenja, kontrole i navigacije te može samostalno istraživati do šest sati na dubinama do 300 metara.“ – pojasnila je Katarina Šuta, voditeljica odsjeka pri Upravnom odjelu za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko – dalmatinske županije.
Tijekom projekta provedeno je istraživanje među ključnim dionicima kojim je potvrđeno da su itekako svjesni postojanja i važnosti korištenja neinvazivnih tehnoloških rješenja. Potom, na području splitskog kanala provedena su uzorkovanja morskih staništa s ciljem prikupljanja podatka o stanju pridnenih zajednica različitim metodologijama: konvencionalno istraživanje kočom proveo je IZOR, uzorkovanje s roniocima provela je Udruga Sunce, a uzorkovanje dronom provedeno je u suradnji hrvatskih i talijanskih partnera. Uspoređeni su rezultati dobiveni različitim metodama u pogledu kvalitete prikupljenih podataka, te je uspoređena količina uloženog vremena i resursa. Potvrđeno je da dron može značajno doprinijeti prikupljanju podataka i utvrđivanju stanja na području istraživanja. Ovisno o cilju i namjeni istraživanja, može biti jedina metoda ili se može koristiti kao dodatna tehnologija. Prednosti korištenja drona su smanjenje rizika povezanih s radom ronioca, točnost izračuna indeksa obilja morskih organizama i sposobnost procijene biološke raznolikosti u dubinama.
Svi sakupljeni podaci tradicionalnim metodama i dronom su dostupni na geografskom informacijskom sustavu (GIS) - bazi podataka otvorenog pristupa koja je kreirana u završnoj fazi projekta i dostupna znanstvenicima, istraživačima, nevladinim organizacijama, subjektima uključenima u plavu ekonomiju te donositeljima odluka.
S obzirom da podvodni dron može dobiti samo podatke o trenutnom stanju istraživanog područja, na važnosti će dobiti tek nakon dužeg razdoblja praćenja zadanih parametara i može se koristiti za praćenje stanja livada posidonije, izumiranja koralja zbog temperature, ali i za praćenje klimatskih promjena. Omogućuje prikupljanje podataka za izradu detaljnih 3D prikaza istraživanog područja, što pomaže u istraživanju ne samo morskog dna već i grebena. Također, prednost istraživanja mora podvodnim dronom je i u činjenici da bi se potencijalno mogle definirati točne granice pojedinih staništa.
Projekt SUSHI DROP rezultirao je i prijedlogom mogućih mjera zaštite biološke raznolikosti u razmatranim staništima, uzimajući u obzir i socio-ekonomske čimbenike. Savjetuje se više raditi na modifikaciji ribolovne opreme i tehnika, kako bi se smanjila količina usputnog ulova, povećanje broja vrsta ribe za koje se vrše procjene, zatim uspostava i usklađivanje nacionalne uprave za sva veća ribarska područja te značajnije praćenje posljedica klimatskih promjena. Među preporukama su i diversifikacija ribolovnih aktivnosti, primjena brendiranja i certificiranja proizvoda dobivenih iz mora kako bi se poboljšala njihova kvaliteta i povećala vrijednost.
Također, važno je promicati pristup koji se temelji na zajedničkom odlučivanju u ribarstvu i zaštiti okoliša, a koji će uključivati sve relevantne dionike: od ribara do nevladinih udruga i donositelja odluka. Samo zajedničkim pristupom se može uspostaviti dugoročno održivo ribarstvo u očuvanom morskom ekosustavu te promicati dobre prakse i metode rada kojima će se smanjiti ljudski pritisak na morski okoliš.
