Blagdan Svih svetih, koji Katolička Crkva slavi svake godine 1. studenoga, jedan je od najvažnijih blagdana u kršćanskom kalendaru. Tog se dana vjernici prisjećaju svih svetaca – poznatih i nepoznatih, kanoniziranih i onih koji su u tišini i skromnosti živjeli svetim životom. Ujedno, to je dan kada se u cijeloj Hrvatskoj pale svijeće i polaže cvijeće na grobove dragih pokojnika.
Vjersko značenje i običaji
Blagdan Svih svetih svoje korijene ima još u ranom kršćanstvu, kada su se mučenici slavili na poseban dan. Papa Grgur III. u 8. stoljeću odredio je 1. studenoga kao službeni dan svih svetih. Dan kasnije, 2. studenoga, slijedi Dušni dan, posvećen molitvi za duše pokojnika.
U Hrvatskoj je ovaj blagdan duboko ukorijenjen u narodnu tradiciju. Groblja diljem zemlje postaju mjesta tišine i poštovanja, ali i zajedništva. Ljudi donose cvijeće, najčešće krizanteme, te pale svijeće koje simboliziraju svjetlost vječnog života. Mnogi prisustvuju svetim misama i odaju počast svojim bližnjima u molitvi.
Društveni i kulturni aspekt
Svi sveti nije samo vjerski blagdan – to je i kulturni fenomen koji spaja obitelj, vjeru i sjećanje. Mediji, škole i institucije obilježavaju taj dan posebnim programima i prisjećanjem povijesnih osoba koje su ostavile trag u društvu. Ujedno, to je i državni blagdan u Hrvatskoj, što omogućuje ljudima da posjete grobove i okupe se s obitelji.
U posljednjih godina sve se češće govori o razlici između Svih svetih i Halloween-a, koji se obilježava dan ranije. Dok Halloween ima zabavni i svjetovni karakter, Svi sveti pozivaju na mir, molitvu i duhovnost.
Svi sveti podsjećaju da svetost nije rezervirana samo za rijetke izabrane, nego za svakoga tko živi s ljubavlju, vjerom i dobrotom. U vremenu kada užurbanost često potiskuje duhovne vrijednosti, ovaj blagdan donosi trenutak smirenja, zahvalnosti i povezanosti – s onima koji su živjeli prije nas i s vjerom u vječni život.
