Preventivni pregledi su jedan od najmoćnijih alata koje imamo u borbi protiv ozbiljnih zdravstvenih problema. Bolesti poput karcinoma, dijabetesa i hipertenzije često se mogu otkriti rutinskim pregledima puno prije pojave simptoma. Osim toga, studije su pokazale da rano otkrivanje može značajno poboljšati ishode liječenja i čak povećati stope preživljavanja.
No, unatoč tome, građani Hrvatske ne odlaze redovito liječniku. Prošle je godine organiziran pilot projekt preventivnih zdravstvenih pregleda u pet županija na koji se od pozvanih 2500 ljudi odazvalo svega 10 posto. Pritom je važno naglasiti da je 70 posto pregledanih upućeno na daljnju obradu zbog utvrđenih rizičnih faktora ili znakova bolesti što potvrđuje koliko su preventivni pregledi važni za naše zdravlje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji na preglede se odazvalo tek sedam posto pacijenata. Upravo smo zato o važnosti prevencije i edukacije razgovarali sa stručnjacima iz Croatia poliklinike u Splitu - doc.dr.sc. Tonćijem Stipićem, specijalistom dermatovenerologije, te Sandrom Mihaljević, specijalistom interne medicine-gastroenterolog. Oni su nam otkrili više o preventivnim pregledima, ali i o mitovima vezanim uz zdravlje kože i probave.
Žene ranije zapažaju promjene na koži
S obzirom na to da je ljeto i više smo izloženi sunčevim zrakama, krenut ćemo prvo s melanomima. Prema procjenama Europskog informacijskog sustava za rak za 2022. godinu, u Hrvatskoj je otkriveno 966 novih slučajeva melanoma kože, s time da se nalazimo među zemljama koje imaju lošije stope petogodišnjeg preživljavanja od ovog sijela raka. Brojne studije pokazuju da žene s malignim melanomom imaju bolju stopu preživljavanja nego muškarci, što se objašnjava činjenicom da one više pozornosti poklanjaju svome izgledu, ranije zapažaju promjene na koži te se stoga prije javljaju liječniku. To potvrđuje kako je rano otkrivanje melanoma ključan čimbenik bolje prognoze.
„Madeži su nakupine pigmentiranih stanica u koži koje nastaju tijekom našeg embrionalnog razvoja nakon čega postepeno isplivavaju na površinu. Njihov se broj tijekom života povećava, a redoviti samopregled te kontrola od strane dermatologa izuzetno je važna zbog što ranijeg otkrivanja melanoma, čije liječenje i prognoza ovise o što ranijem postavljanju dijagnoze“, objašnjava doc.dr.sc Stipić.
Za praćenje madeža i prepoznavanje potencijalno opasnih promjena primjenjuje se ABCDE pravilo gdje svako slovo predstavlja promjenu na koži na koju treba obratiti pažnju. Kako navodi doc.dr.sc Stipić, prvo moramo pripaziti na asimetriju jer su benigni madeži obično pravilnog oblika, dok nepravilni i nesimetrični oblici zahtijevaju posebnu pažnju. Osim toga, maligni madeži su nejasno razgraničeni od okolne kože, za razliku od benignih koji imaju pravilne linije na rubovima. Nadalje, treba obratiti pozornost na boju, dijametar i evoluciju madeža. Neravnomjerna raspodjela boja, madeži veći od 5 milimetara te nagla promjena izgleda, veličine ili boje madeža u kraćem vremenskom periodu također su razlog za odlazak liječniku.
Specijalist dermatovenerologije pritom navodi kako nije istina da se madeži nipošto ne smiju dirati.
„Ukoliko postoji sumnja na zloćudnu promjenu madeža ili potreba da se on odstrani, kirurško odstranjivanje madeža nije ni u kojem slučaju čimbenik rizika niti odstranjivanje madeža može na bilo koji način provocirati zdravstveni problem“, ističe.
Umjetna inteligencija u gastroenterologiji
Kako bi potaknula građana na redovitu brigu o zdravlju, Croatia poliklinika u Splitu tijekom kolovoza nudi 20 % popusta na dermatoskopski pregled madeža, kao i 20 % popusta na sve usluge iz gastroenterologije (uključujući gastroskopiju i kolonoskopiju – s i bez anestezije).
Naime, potonji pregled je jednako važan kao i briga o zdravlju kože jer se u Hrvatskoj godišnje otkrije više od 3000 novih slučajeva raka debelog crijeva, a više od 2000 ljudi umire od te bolesti. Unatoč tome što već duže od desetljeća traje nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, odaziv i dalje nije zadovoljavajući.
„Gastroskopija i kolonoskopija su ključne dijagnostičke metode koje omogućavaju rano otkrivanje patoloških promjena, kao što su upale, polip ili rak. Trend u modernoj gastroenterologiji je implementacija umjetne inteligencije radi poboljšanja dijagnostičke točnosti i učinkovitosti. U kontekstu kolonoskopije to znači lakše uočavanje ravnih ili blago izdignutih prekanceroznih lezija, a ujedno se prema nekim istraživanjima smanjuje rizik od propuštanja polipa za oko 50 posto“, objašnjava Mihaljević, specijalist interne medicine-gastroenterolog, te dodaje da je Croatia poliklinici u Splitu dostupan aparat s implementiranom umjetnom inteligencijom.
Preporuka je redovite preventivne preglede kolonoskopijom započeti između 45. i 50. godine života, a u slučaju pozitivne obiteljske anamneze i ranije, već od 40. godine života ili bar 10 godina prije obolijevanja člana obitelji. Nažalost, u porastu je pojavnost raka debelog crijeva među mlađima od 30 godina, tako da se prepoučuje kolonoskopiju uraditi i ranije u slučaju pojave simptoma, kao što su bolovi kod defekacije, dugotrajni proljev, novonastale promjene pražnjenja crijeva, tragovi krvi u stolici kroz duži period, pozitivni test na okultno krvarenje, nejasna anemija ili manjak željeza.
Hrana se ne dijeli na zdravu i nezdravu
Gastroskopija se preporučuje kod osoba s dugotrajnim bolovima u gornjem dijelu trbuha, osjećaja vraćanja kiselog sadržaja, žgaravice, smetnji gutanja, osjećaja zaostajanja hrane, dugotrajnih povraćanja te osobito kod pojave krvi u povraćenom sadržaju, dugotrajnih proljeva i pojave crne stolice. Kod osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom preporuka je uraditi gastroskopiju 10 godina prije obolijevanja člana obitelji.
„Rak debelog crijeva je zloćudna bolest koja se u većem broju slučajeva može prevenirati pravilnom prehranom i zdravim načinom života. Glavni mit je podjela hrane na zdravu i nezdravu, a zapravo se radi o nutritivno bogatoj i nutritivno siromašnoj hrani. Bitno je da je prehrana raznolika, uravnotežena i umjerena. Po mogućnosti da je 80 posto prehrane pravilno, dok je 20 posto ona koja možda nije nutritivno bogata. Umjesto uskraćivanja pojedinih namirnica bez jasne medicinske indikacije, preporuka je posvetiti se unosu nutritivno bogatijih, raznovrsnih namirnica uz adekvatan unos tekućine, tjelovježbu i dovoljno sna“, navodi Mihaljević.
Vrhunski liječnički tim i najmodernija medicinska tehnologija
Croatia Poliklinika već gotovo dva desetljeća slovi kao vodeća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj, pružajući vrhunski spektar medicinskih usluga. Danas posluje u devet regionalnih centara – Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli, Koprivnici, Osijeku, Varaždinu, Zadaru i Dubrovniku – te zapošljava vodeće stručnjake iz 22 različite medicinske discipline. Poliklinika se također ističe primjenom najsuvremenijih dijagnostičkih i terapijskih tehnologija, što potvrđuje i stalni porast broja obavljenih pregleda i zadovoljnih pacijenata. Povrh toga, vrijeme čekanja na preglede je minimalno, a naručivanje je moguće putem web stranice www.croatiapoliklinik.hr, telefonskim pozivom na broj 072 000 999 ili e-mailom na adresu narudzbe.split@crosig.hr.
