Na jučerašnjoj inauguraciji Zorana Milanovića pažnju je privukla Jagoda Schon Milesi koju mediji oslovljavaju groficom. Gospođa se već pojavljivala u medijima s prezimenom Miše, o čemu smo pisali, ali je njezina pojava zaintrigirala mnoge i otvorila pitanje - Tko su potomci plemstva u Splitu i je li ona među njima?
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
U Hrvatskoj živi nekoliko tisuća potomaka plemićkih obitelji. Plemstvo je u Hrvatskoj ukinuto 1918. godine konačnim padom Austro-Ugarske. No, nisu svi plemićki naslovi u Hrvatskoj došli od austrijskih careva. Plemićke titule dalmatinskim (konkretno splitskim) obiteljima dijelila je Venecija, ali tek u 17. stoljeću nakon što su brojne splitske plemićke obitelji propale i izumrle nakon epidemije kuge i turskih osvajanja.
Starije splitske plemićke obitelji spominju se još od 14. stoljeća, no njihovo je kretanje teško pratiti budući da u to vrijeme nisu imali plemićka prezimena nego samo osobna imena.
U 16. stoljeću plemićke obitelji u splitskom Velikom vijeću bile su Papalić, Marulić, Cipci, Hieremia, Petrachi, Alberti, Mainosević, Grisogono, Cindro, Gnidić, Tartaglia, Balci, Ganuli, Lucari, Gabanić i Natali.
U 17. stoljeću u splitsko plemstvo primljene su obitelji Cupareo, Boccareo, Cerineo, Marchi, Arneri, Gaudentio, Petrović, Tomaseo, Cavagnini, Cambi, Benedetti, Capogrosso, Mazzarelli i Tisičić, a u 18. stoljeću u splitsko plemićko vijeće primljeni su članovi obitelji Milesi, Dumaneo, Ivellio i Marjanović.
U Splitu zaista žive potomci plemića, ali Milesi su odavno izumrli i nestali
Milesi zaista jesu bili splitski plemići. No, obitelj Milesi, čijim se prezimenom predstavlja Jagoda Schon Milesi, nema žive potomke u Dalmaciji. Milesi se u Splitu ne pojavljuju još od 19. stoljeća kada su izumrli u muškoj liniji ili otišli u Italiju, odakle su u Dalmaciju i došli. Milesi su u današnjem Splitu najpoznatiji po svojoj palači na Trgu braće Radić. Poviješću ove obitelji u svom se stručnom radu pozabavio zadarski povjesničar Denis Martinović.
Martinović navodi da su Milesi u Dalmaciju došli iz Bergama te da ih se do 17. stoljeća u visokim slojevima splitskog društva uopće ne spominje. Njihov uspon počinje krajem 17. i početkom 18. stoljeća
Navode Martinovića za Dalmaciju Danas potvrdio je i povjesničar Mate Božić, voditelj "Škole heraldike" (Klis) i herold Povijesne postrojbe "Kliški uskoci". Stoga danas čak ni u tradicionalnom ili internom obiteljskom oslovljavanju u Splitu ne može postojati nikakva grofica Milesi.
"Nema govora o tome da u Splitu danas postoji grofica iz plemićke obitelji Milesi. Svatko, naravno, sebi može pripisati neko prezime ili promijeniti svoje", govori Božić.
"Milesija konta u Splitu i okolici danas definitivno nema", zaključuje.
Potomci hrvatskih plemića su okupljeni u Hrvatski plemićki zbor
No, potomaka plemićkih obitelji u Dalmaciji i Hrvatskoj svakako ima.
Svako malo nas vijesti iz Velike Britanije o princezi Kate, Meghan, Harryju i Williamu podsjete da odavno ukinuto hrvatsko plemstvo danas nema nikakav važniji društveni značaj. Potomci hrvatskih plemića posljednjih su desetljeća okupljeni u Hrvatski plemićki zbor, jedinu organizaciju koja okuplja potomke plemićkih obitelji iz hrvatskih krajeva.
"Vjerojatno je jedan od najboljih kriterija za prepoznavanje legitimnih potomaka našeg plemstva članstvo u HPZ-u", navodi Božić, jer su tamo okupljeni zakoniti potomci plemićkih obitelji bez obzira na to kada im je ukinut status i koja ga je vlast oduzela.
U Hrvatskom plemićkom zboru, naglašava, postoje određeni kriteriji za primanje u punopravno članstvo te svaki potomak mora dokazati svoje podrijetlo izravnom muškom linijom preko rodoslovlja.
Stoga su u Hrvatskom plemićkom zboru trenutno upisani potomci povijesnih plemićkih obitelji sa šireg splitskog područja: Cambi, Celio-Cega, Cindro, Degl´Ivellio, Despalatović, Franceschi, Franulić, Gazzari, Grisogono, Kuščić, Lukšić, Marušić, Michieli, Mihačić, Mladineo, Nutrizio, Pavlović, Tartaglia i Tončić.
Božić naglašava da su ove obitelji s područja Splita, Trogira, Omiša i srednjodalmatinskih otoka. Šibensko, zadarsko i dubrovačko plemstvo je "priča za sebe". I oni, naravno, imaju potomke.
Svi mogu promijeniti prezime i uzeti plemićko, zato se Borna sada preziva Kotromanić
O tome da je grofica može slobodno maštati svaka žena, a građani Hrvatske mogu mijenjati svoja prezimena u osobnoj iskaznici ako ih se kazneno ne progoni.
Tako se svi sjećamo kada je Borna Rajić nakon razvoda s Lukom Rajićem odlučila postati Borna Kotromanić i uzeti prezime dinastije Kotromanić koja žive potomke nema još od 15. stoljeća.
