Tisuće ljudi gasilo je plamenu stihiju koja je došla do istočnih gradskih kvartova, vatra se 'uvukla' među nebodere na Kili, nakon što je u nekoliko sati apokaliptični požar krenuvši iz Tugara, 'protutnjao' uz Gornje Sitno, odnosno prošao kroz Donje Sitno, Žrnovnicu prema Kučinama i Mravincima... Nošen vjetrom, jakom burom, taj vatreni inferno gasitelji nisu mogli obuzdavati. Spašavali su se prvenstveno ljudski životi, a tek potom, daleko niže na ljestvici prioriteta, kuće i objekti. I kada se danas, šest godina kasnije, hladne glave gledaju fotografije tog požara, ponovno se dolazi do zaključka kako je samo sreća i neka viša sila učinila da posljedice ne budu tragičnije...
Kao i u mnogim slučajevima šumskih požara, nekoliko dana kasnije utvrđen je uzrok – otvoreni plamen ili žar – no ni šest godina kasnije nije pronađen krivac za 'požar svih požara', kako ga je prozvao dio medija. Teško je pronaći odgovorne jer postoji realna mogućnost kako je požar krenuo zahvaljujući, recimo, odbačenom opušku.
Ipak, vrijedi još jednom spomenuti i upozoriti: za požar izazvan nepažnjom predviđene su kazne od 6 mjeseci do 5 godina zatvora, a za namjerno potpaljivanje – što prema zakonu spada u teško kazneno djelo – od 1 do 10 godina zatvora!
Stručnjaci procjenjuju kako je otprilike 90 posto šumskih požara direktno uzrokovano ljudskim nemarom. Neugašeni opušak nehajno odbačen na suhu travu ili lakomisleno kroz prozor jurećeg automobila može izazvati katastrofalne posljedice po krhko šumsko stanište, po ekosustav koji i bez požara egzistira u jednom finom, osjetljivom balansu. U požarima nestaju čitava staništa biljaka i životinja, makar su ljudi na prvu svjesni samo onog vidljivog, nestanka zelenih područja, uništenja cijelih šuma na određenim prostorima. Takva devastacija šuma starih više desetljeća ima dodatne negativne posljedice: eroziju tla, veću opasnost od klizišta i poplava, da ne govorimo o smanjenoj sposobnosti apsorbiranja ugljičnog dioksida na određenom području, odnosno globalnog zatopljenja. Šumski požari koji haraju Australijom, Sibirom ili Brazilom posebna su priča. U posljednjem desetljeću bilježi se porast od 20 posto globalne površine zahvaćene požarima. U apsolutnim brojkama to znači prosječno deset milijuna hektara uništenih šuma na godišnjoj razini.
No zadržimo se na lokalnoj razini, i na mogućnosti prevencije. Jer – ako onih 90 posto šumskih požara nije uzrokovala priroda nego ljudi – većina incidenata nastaje kao direktna posljedica našeg nemara.
Upravo na te 'male' radnje koje mogu spriječiti požar prije nastajanja upozoravaju iz Hrvatskih šuma. Opušak koji ste pokupili za sobom, staklo ili bocu koju ste odnijeli u kontejner za reciklažu (pa čak i onu koji niste vi odbacili nego ste je ugledali na rubu omiljenog izletišta), žar na gradelama koji ste ugasili do kraja ili ostali 'ćakulati' dok se potpuno ne ugasi logorska vatra, poštivanje zabrane otvorenog paljenja korova i čišćenja zemljišta u sušnim mjesecima, sve to može značiti više od cijelog niza protupožarnih mjera koje provode Hrvatske šume...
Ako do požara ipak dođe, a vi ste u situaciji da ste ugledali sumnjivi dim – pogotovo u sezoni visokog rizika od vatre – obavezno nazovite 193 ili 112. Nema veze ako je netko već alarmirao vatrogasce, vaš poziv možda još preciznije uputi gasitelje, možda inicijalna procjena veličine požara bude bolja pa se na vrijeme spriječi katastrofa. Nemar je prva iskra kampanja je koju su pokrenule Hrvatske šume upravo kako bi osvijestile građane, ali i turiste o njihovoj ulozi u očuvanju našeg šumskog bogatstva, imovine i ljudskih života.
Naravno, sve ovo ne znači da se u Hrvatskim šumama pouzdaju jedino u građanstvo. Kod njih protupožarna sezona traje neprestano, cijele godine. U tu svrhu će se samo u 2023. godini uložiti preko 16 milijuna eura, a za razdoblje od četiri godine (između 2022. i 2025 godine) tvrtka je nabavila integriranu uslugu privatne radijske komunikacije kao i video nadzor s detekcijom dima i vatre te simulatorom širenja požara. Uz tu mrežu dojavitelja organizirana je i motriteljsko-dojavna služba radnika Hrvatskih šuma na području krša.
Hrvatske šume u suradnji s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom za praćenje stanja u šumama koriste napredne tehnološke alate poput termalnih kamera i dronova, što omogućuje ranu detekciju požara i brzu reakciju. Brza identifikacija početnih žarišta omogućuju gasiteljima pravovremeno interveniranje, čime se smanjuje šteta koju požar može uzrokovati.
U tijeku protupožarne sezone zapošljavaju se i dodatni radnici na određeno vrijeme kako bi se što više smanjilo vrijeme reakcije na uočen dim. Tijekom cijele godine radi se i na izgradnji i održavanju protupožarnih prometnica i motrionica, na čuvanju i održavanju šuma, kao i podizanju svijesti javnosti o opasnostima od požara.
A upravo je taj sustav ključan za minimiziranje posljedica požara, ako se već nije uspjelo izbjeći njegovo nastajanje. Jer jednom kada vatra krene, pogotovo u određenim okolnostima, opasnost se multiplicira. Brzina širenja 'splitskog' požara je bila nevjerojatna, govorili su kasnije iskusni gasitelji. U svojevrsnom klancu, nošen burom, požar je munjevito stigao do Splita. Zato je sustav koji će na vrijeme upozoriti i detektirati požar jednako važan – Hrvatske šume su instalirale 138 kamera na 53 lokacije, a aktivna su i četiri nadzorna operativna centra u četiri dalmatinske županije. Najnoviji set kamera u pogon je pušten u Istri, ovoga lipnja.
Protupožarni putevi, motrionice, održavanje šuma kao i podizanje svijesti javnosti o opasnostima od požara jest cjelogodišnji posao. Sve protupožarne aktivnosti i materijali vezani za kampanju Nemar je prva iskra – Spriječi požar prije no što nastane mogu se pronaći na službenoj web stranici Hrvatskih šuma na hrvatskom i engleskom jeziku, kao i na društvenim mrežama, Facebooku, Instagramu i LinkedInu. HS-KV-Letak-A5-WEB-Priprema-1
