Rezultati znanstvenih istraživanja koja se provode zbog porasta temperature zraka ukazuju da nam budućnost nosi sve više ekstremnih vremenskih pojava sve jačeg intenziteta na moru i kopnu koje neminovno uzrokuju veće ljudske i materijalne štete. Upravo je zbog toga nužno razvijati sustav ranih upozorenja na vremenske ekstreme, upozorila je Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju u Državnom hidrometeorološkom zavodu uoči održavanja međunarodne konferencije “Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!” koja će se održati u sklopu prekograničnog projekta AdriaClim u hotelu Park u Splitu 7. i 8. lipnja 2022. godine.
Kao jedna od predavača/ica na navedenom skupu, Srnec je kazala kako je, kada su u pitanju klimatske promjene s kojima će se Hrvatska suočiti u budućnosti, teško izdvojiti samo jednu koja će najviše pogoditi gospodarstvo i ekologiju Jadrana. Radi se o procesima koji su međusobno povezani i u kojima promjena jednog parametra utječe na drugi.
- To je interaktivan proces u kojem je nepoznanica nelinearnost i kritična točka iza koje nismo sasvim sigurni što će se dogoditi nakon što se ona dosegne, pojasnila je Srnec i dodala kako porast temperature zraka utječe na procese u atmosferi, hidrološki ciklus, temperaturu mora, ekosustave, ledenjake.
Klimatski sustav zbog zagrijavanja ima sve više energije i pitanje je kad će i na koji način doći do promjena u njezinim oblicima. Simulacije klimatskim modelima, kako je kazala, mogu dati smjer u kojem će pojedini dijelovi tog složenog sustava reagirati na određeni dodatni porast temperature zraka, no kad se temperatura zraka poveća previše, neke procese neće biti jednostavno zaustaviti. Upravo se zbog toga globalni porast temperature nastoji zadržati do 1,5 ˚C, odnosno 2 ˚C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Jedna od neupitnih klimatskih promjena koje će se u budućnosti dogoditi je podizanje razine Jadranskog mora zbog čega bi, uz ostalo, došao u pitanje opstanak poljoprivrednih kultura u cijeloj neretvanskoj dolini.
- Sa znanstvenog aspekta, a na osnovu provedenih istraživanja, možemo govoriti o takvim posljedicama. Upravo stoga se organiziraju skupovi i radionice na kojima se pokušava na što jednostavniji način korisnicima tih informacija dati uvid u ono što ih očekuje. Primjerice, baš u Metkoviću smo 2014. godine imali jednu od radionica koje je organiziralo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i Regionalni centar zaštite okoliša REC, gdje smo lokalnoj zajednici predstavili rezultate očekivanih klimatskih promjena za južnu Dalmaciju. No za odgovor na pitanje što se čini konkretno da se spriječe posljedice ili ih se barem ublaži, trebalo bi pitati donositelje odluka na svim razinama, kazala je Srnec.
Na pitanje čini li Hrvatska dovoljno kako bi spriječila negativne posljedice klimatskih promjena koje ju mogu pogoditi i zaštitila ugrožena područja, Srnec je optimistična.
- Uvijek možemo i moramo pokušati. Da smo mogli i ranije, mogli smo, ali nikad nije kasno. Pritom mislim na politiku i pojedince jer i mali koraci mogu dovesti do promjene. Važno je ne odustati. Svima bih poručila da se i najmanji pokušaji smanjenja emisija stakleničkih plinova u konačnici zbrajaju i isplate, a donositeljima odluka da razmisle o problematici koja nas očekuje ako ne donesu prave odluke na temelju poznatih nam činjenica, poručila je Srnec.
Prema njenim riječima, projekti poput AdriaClima su više nego pozitivni primjeri kako se na međunarodnoj razini, u ovom slučaju Hrvatske i Italije, može zajedno raditi na nekom problemu jer klimatske promjene nisu lokalno ograničene i ne tiču se samo jedne zemlje. Rezultati projekta bi trebali proširiti znanja o očekivanim klimatskim promjenama na području Jadrana i olakšati donositeljima odluka kako se suočiti s posljedicama koje nas očekuju jer svaka zemlja ima svoje raznolikosti i osobitosti. Jadransko morekoje spaja dvije zemlje ima različitu obalu s talijanske i hrvatske strane te je upravo zbog toga lakše sagledati problem u timskom radu i dijeliti znanje i iskustva.
Sudjelovanje na konferenciji “Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!” je besplatno uz prethodnu registraciju na linku: https://forms.gle/h26g6fArthKCxqGn8.
Službeni jezik konferencije je engleski.
Informacije o projektu AdriaClim i agendu konferencije “Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!“ možete pronaći na službenoj web stranici projekta AdriaClim: https://www.italy-croatia.eu/web/adriaclim.
