Lani je u postupcima javne nabave ugovoreno i nabavljeno robe, usluga i radova u vrijednosti većoj od 58 milijardi kuna. Udio javne nabave u BDP-u iznosi gotovo 19%, a skoro 30 milijardi odnosi se na poslove javnih naručitelja. U fokusu javnosti često su ovakvi postupci kod velikih infrastrukturnih projekata. Zaredaju li pritom žalbe suprotstavljenih strana, upravo će mnogi to imenovati razlogom zašto se kasni s provedbom projekta.
Oko pristupnih cesta Pelješkom mostu na javnim natječajima lomila su se koplja. Žalbe su bile pravilo, a ne iznimka, pa je već tada bilo jasno da će most biti gotov prije pristupnih cesta. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković 15. je veljače rekao kako će sve skupa biti dovršeno do lipnja 2022. godine, prenosi HRT.
- Vjerujemo most nešto možda koji mjesec ranije, ali sljedeće sezone očekujemo da će čitav projekt biti završen, rekao je.
No pravo na žalbu zajamčeno je našim i međunarodnim zakonima, pa i onda kad su u pitanju infrastrukturni projekti velike važnosti za zajednicu.
- To je nešto što je dio standardnog projekta i ono što zapravo svaki korisnik projekta i ono što svaki korisnik i naručitelj javnog projekta treba činiti jest zapravo ukalkulirati to kao jedan od rizika koji bi mogao odugovlačiti taj postupak, kaže Ariana Vela, konzultantica za projekte EU-a.
Kod natječaja za pristupne ceste, ističe Vela, prekoračenja zakonom propisanih rokova, nije bilo. Lani je Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave na 11 tisuća provedenih javnih natječaja pristiglo više od tisuću žalbi, piše HRT.
- Rokovi rješavanja Državne komisije su otprilike 26 dana za sve predmete generalno, od dana kada je žalba ušla u Komisiju do dana donošenja odluke. Od toga je čak, moram istaknuti, 23 dana kod fondovskih predmeta i strateških projekata, gdje je čak i kraći rok, kaže Anđelko Rukelj, zamjenik predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.
No prostora za napredak ima. Jer za naknadu od 5000 kuna žaliti se može bilo tko.
- To vidimo na velikim poslovima, velikim projektima u Hrvatskoj, to vidimo na drugim velikim projektima u drugim europskim zemljama, naročito istočnoeuropskim zemljama gdje ne postoji institucionalni okvir procesa javne nabave, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
Tako se, primjerice, u Njemačkoj ne bi moglo dogoditi da se prijavitelji na javne natječaje oslanjaju na resurse drugih tvrtki ili da ne isplaćuju plaću propisanu kolektivnim ugovorom. No to je kod nas moguće, kaže nam čelni čovjek velike građevinske tvrtke i granske udruge.
- Tvrtka se može javiti na natječaj za gradnju nekog stambenog, poslovnog ili velikog hotela koja uopće nema zaposlenog glavnog inženjera koji je sposoban, nego uzme neke njegove reference i dovoljno da je on na sat vremena zaposlen mjesečno kod njih i on je sposoban ponuditelj, kaže Mirko Habijanec (HUP, Udruga poslodavaca graditeljstva).
Iako se najavljuje povećanje naknada za žalitelje, teško je očekivati da će ih to odvratiti od nauma, osobito ako imaju namjeru zavlačiti postupak.
