Uvođenjem PEF standarda smanjuju se troškovi proizvodnje, efikasnije upravlja resursima i jača konkurentnost na tržištu
Uspješno je održana završna konferencija projekta PEFMED PLUS (Product Environmental Footprint Mediterranean) koji je osmišljen i proveden kako bi se u stvarnim uvjetima prehrambene industrije u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini primijenile „naučene lekcije“ iz prethodnog PEFMED projekta. Konkretno, cilj je smanjiti negativan utjecaj tradicionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš, promovirati inovativna rješenja u opskrbnim lancima i ojačati kompetitivnost poljoprivrednih proizvoda na Mediteranu.
„Zajednica, edukacija i poslovne prilike glavne su odrednice svih naših projekata pa tako i ovoga u kojem smo sudjelovali s poslovnim sektorom, vodeći tranziciju na zeleniju industriju.“ - uvodno je rekao Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) nakon izražavanja dobrodošlice sudionicima međunarodne konferencije u splitskom hotelu Cornaro.
Nicola Collona, voditelj projekta i istraživač na odjelu za biotehnologiju i agroindustriju talijanske Nacionalne agencije za nove tehnologije, energiju i održivi ekonomski razvoj (ENEA) objasnio je da se PEF metoda temelji na procjeni utjecaja proizvoda na okoliš tijekom njegovog životnog ciklusa - od primarne proizvodnje do domaće potrošnje i obrade otpada. Glavni izazov 'ozelenjavanja' poljoprivredno - prehrambenih proizvoda je u složenom životnom ciklusu samog proizvoda jer u njemu sudjeluju brojni akteri – poljoprivrednici, prerađivači, distributeri, sektor prodaje i u konačnici konzument.
Analize utjecaja proizvodnje na okoliš tijekom projekta su napravljene među proizvođačima maslinovog ulja, mliječnih proizvoda, vina, pakirane vode, mesa i mesnih prerađevina te proizvođača stočarske hrane. Iako su veće tvrtke pokazale i bolju spremnost u primjeni PEF procedura, zajedničko svim tvrtkama je da žele smanjiti troškove, efikasnije upravljati resursima i zadržati konkurentnost na tržištu, što se uvođenjem PEF standarda i postiže.
Ispred Ministarstva poljoprivrede prisutnima se obratila Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju koja je nakon pozdravnog govora održala i vrlo zanimljivo predavanje o utjecaju poljoprivredne proizvodnje na okoliš te osnovne ciljeve Strategije poljoprivrede RH do 2030. „U ovim nesigurnim vremenima dolazi do izražaja koliko je važna samodostatnost države u proizvodnji hrane, stoga sam sigurna da ćemo danas naučene lekcije znati primijeniti i kasnije, u radu i životu.“ Istaknula je da zaštita okoliša počinje na polju te pojasnila kako se domaće poljoprivrednike potiče na uvođenje nadstandarda koje poljoprivrednik preuzima dobrovoljno. Uvjetovano je ostvarivanjem potpora iz fondova – zaštita tla, voda, organske tvari u tlu, obogaćivanje tla, očuvanje bioraznolikosti…
Kako se 'ozelenjavanje' gospodarstva provodi u Dalmaciji pojasnio je Martin Bućan, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije: „Možemo navesti primjer Klastera hrvatskog pršuta i Udruge dalmatinski pršut gdje je SDŽ kroz svoje aktivnosti i programe sufinancirala samu zaštitu poljoprivrednih proizvoda - dalmatinskog pršuta, pancete i pečenice. Potom, svi proizvođači i prerađivači imaju određene subvencije kao što je subvencija kamate poduzetniku koji gradi novi pogon za preradu, sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i postavljanja fotonaponskih energana za vlastitu potrošnju ili bilo kojih drugih aktivnosti koje potiču rast i razvoj te zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta.“ – rekao je Bućan.
Ispred sveučilišta u Mostaru, Danijela Petrović je prezentirala zanimljive rezultate istraživanja provedenog na osam javnih sveučilišta u BiH, većinom među studentima završnih godina. Proizašlo je da se svega 20% studenata tijekom visokoškolskog obrazovanja uopće susrelo s obrađivanjem neke teme vezane za održivi razvoj. „Ne možemo ozeleniti gospodarstvo ako prvo ne ozelenimo obrazovanje.“ – zaključno je apelirala Petrović.
'Ozelenjavanje' poljoprivredno-prehrambene industrije i uvođenje PEF standarda važna je tema kojom će biti neophodno baviti se i u budućnosti. „Mediteran će se nastaviti pod nazivom Mediteran Europe uz dvije nove zemlje, Makedoniju i Bugarsku, te vas pozivam da prijavite projekte i nove ideje. Mediteran je jedinstven program koji u sebi ima razrađen model kapitalizacije rezultata i sve što se zajedno napravilo, ugrađuje se u nacionalne i lokalne politike doprinoseći ljudima koji ovdje žive, rade ili dolaze u posjet.“ – rekao je Mislav Kovač ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije - Služba za međunarodnu teritorijalnu suradnju.
Projekt PEFMED PLUS trajao je godinu dana, a ukupni budžet u iznosu 398,400.00 € sufinanciran je u okviru Interreg MED programa Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Više o projektu na: www.pefmed.interreg-med.eu
