Sinoć je pred 150-ak sudionika održana tribina "Zašto NE Termoelektrani Peruća?" u organizaciji građanske inicijative "Ne daj se, Cetino!", koja se već više od pola godine bori protiv izgradnje termoelektrane Peruća.
Gosti tribine bili si prof. dr. sc. Stanko Uršić, umirovljeni profesor fizikalne kemije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. fra Ante Vučković, profesor filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te Mislav Cvitković, mag. phys., doktorand fizike na Friedrich-Alexander-Universität Erlangen-Nürnberg i Institutu Ruđer Bošković, piše Ferata.
Tribinu su otvorili gosti kratkim izlaganjima, nakon kojih je bio niz od preko 20 pitanja zainteresiranih građana. Prof. dr. sc. Stanko Uršić istaknuo je niz kemijskih i bioloških opasnosti od termoelektrane, međutim naglasio je da je u raspravi uopće preskočena strateška dimenzija problema:
- Peruća je bazen od 570 milijardi litara pitke vode. Znate li da preko 2 milijuna ljudi u svijetu nikad ne okusi čistu pitku vodu? A Peruća može svakom čovjeku na Zemlji dati 80 litara vode! Zato na Perući nema govora o nikakvom projektu dok se Peruća i Cetina ne proglase apsolutnim i nedodirljivim nacionalnim strateškim dobrom! – poziva prof. Uršić.
Prof. dr. sc. fra Ante Vučković dao je svoje društveno-socijalno viđenje ovog problema kao problema odnosa čovjeka prema stvorenome, a pozvao se i na encikliku pape Franje - Laudato si, citirajući papu Franju u tezi da za uništenje Zemlje kao zajedničkog doma nisu odgovorni samo neodgovorni pojedinci s materijalnim interesima, nego su i suodgovorni svi koji protiv toga ne podižu svoj glas. Zaključio je da ovaj projekt ne bi bio samo uništenje Cetine, nego uništenje kulture i identiteta naroda Cetinske krajine, koji su povezani uz rijeku Cetinu.
Mislav Cvitković naveo je niz činjenica koje pokazuju da je ovaj projekt ekološki štetan, ekonomski neisplativ i strateški opasan. Kao središnji ekološki istaknuo je grijanje Cetine koje bi ljeti sezalo i do par desetaka stupnjeva Celzijevih.
- No čak i da nema ekoloških problema, cijena plina kroz zadnjih osam godina vrlo blago raste, i u prosjeku je oko 30 €. S korisnošću elektrane od 58 %, to daje 51,7 € po megavatsatu – i to je cijena proizvodnje. Istodobno struja na tržištu košta od 35 do 42 € po megavatsatu. Nema, dakle, apsolutno nikakve mogućnosti da se ovaj projekt ekonomski opravda, a upravo zbog Zakona koji potiče ovakve kogeneracijske elektrane, tu cijenu od više od milijardu kuna godišnje plaćali bismo svi mi, naravno novim poskupljenjem struje! – zaključuje, između ostaloga, Cvitković.
Građani su pitanjima otvorili cijeli spektar pitanja, od uloge lokalnih vlasti, podrške vlasti u Sinju građanskoj inicijativi, poskupljenja struje, prodaje HEP-a, pitanja nemogućnosti dobivanja dozvola za male solarne elektrane, o proceduralnom stanju ovog projekta i dr, javlja Ferata.
U odgovoru na zadnje pitanje, koje su iduće aktivnosti inicijative, Cvitković je sve prisutne i njihove obitelji pozvao na prosvjed:
- Ocjena studije utjecaja na okoliš je zadnji formalni korak do lokacijske dozvole, koja može značiti i gradnju odmah sutra. Već za idućih tjedan-dva najavljena je sjednica savjetodavnog povjerenstva za procjenu studije utjecaja na okoliš. Znači, sve ovo skupa je zadnji čas! I zato smo organizirali prosvjed sutra – da damo zadnju priliku da čuju da mi nećemo dozvoliti gradnju termoelektrane. A ako Vlada usprkos svim argumentima, pritisku javnosti, peticiji od 15 000 potpisa, protivljenju stanovništva, odluči podržati projekt, mi u konačnici nećemo imati izbora nego blokirati i Peruću i državnu cestu kraj Peruće dok god Vlada ne povuče svoju odluku! Mi jednostavno to nećemo dozvoliti, makar morali braniti Peruću svojim tijelima! – zaključak je tribine.
