Kako profesionalna sportska karijera kasnije utječe na poslovnu? Koje to kvalitete sport da osobi, a koje su primjenjive u bilo kojoj drugoj karijeri u životu? Koliko je važno školovati se (i)ako si vrhunska sportašica? Odgovore na ta pitanja najbolje znaju i dale su nekadašnje sportašice, a danas uspješne poslovne žene.
U sklopu Okrugloga stola za poduzetništvo žena održan je panel „Iz sportskog u poslovni uspjeh“. Panel je održan u sklopu 1. zajedničke konferencije Foruma jadransko-jonskih komora, koja se od 16. do 18. listopada održava u Splitu, u organizaciji Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora i HGK Županijske komore Split, u suradnji s Gradom Splitom.
S moderatoricom Mirjanom Čagalj iz HGK, koja je i sama bila tenisačica, svoje su priče ispričale Sanda Čorak, Sanja Ančić Ćurković, Jelena Kostanić Tošić, Sunčica Ivanišević Kukoč, Nenni Delmestre, Anđa Jelavić i Milena Šijan. Jednoglasno su istaknule da je disciplina ono najvrjednije što su prenijele iz sporta u svoje „uredske“ poslove.
„Tenis mi je jako pomogao u konzultantskoj karijeri. Studirala sam farmaciju, paralelno upisala ekonomski fakultet i zbog discipline koju sam dobila kroz sport, ništa mi nije bilo teško. Ono što je zajedničko i kad izađeš na meč i na ispit je želja da daš sve od sebe, da se pripremiš najbolje što znaš,“ istaknula je Sanja Ančić Ćurković, nekadašnja uspješna mlada tenisačica, danas zaposlena u jednoj od najboljih konzultantskih tvrtki na svijetu McKinsey koja je MBA titulu stekla na prestižnom Harvardu.
Kolegica s teniskih terena, jedna od najboljih hrvatskih tenisačica ovog stoljeća, osvajačica juniorskog Australian Opena i nekad 32. na WTA ljestvici, Jelena Kostanić Tošić, priznala je da nije bilo lako gurati školu i naporne treninge.
„Pohađati tešku školu kao što je sportska gimnazija i paralelno trenirati pet-šest sati dnevno nije lako pogotovo kad si perfekcionist, no to umijeće usklađivanja bila mi je odlična podloga za studij kasnije. Također, život profesionalnog sportaša te jako definira, brzo postaneš ozbiljniji od vršnjaka. Danas radim u teniskom savezu i to je posao koji nosi jedan drugi adrenalin i lijepo mi ga je raditi. Uz sportsku disciplinu i kada znaš što želiš, sve se da uskladiti,“ rekla je Kostanić Tošić.
Reket je uredskim stolom zamijenila i Sunčica Ivanišević Kukoč koja se tenisom bavila niz godina dok je živjela u Njemačkoj.
„Bilo je izazovno baviti se tenisom i izvršavati obaveze u školi, no tenis mi je pomogao tako što mi je dao disciplinu, snagu i izdržljivost kada treba učiti, a usto i raditi jer sam uvijek nastojala imati svoj džeparac dok sam studirala pravo,“ prepričala je Ivanišević Kukoč. Sunčica Ivanišević Kukoč
Ako naizgled nemaju veze, da tenis i kazalište i te kako imaju dodirnih točaka, objasnila je Nenni Delmestre. Nekadašnja uspješna tenisačica, jednom i broj 1 u bivšoj državi, a danas redateljica u HNK Split.
„Često glumcima kažem da je najvažnije da budu „u trenutku“ na sceni, jednako kako je važno da tenisač bude koncentriran na lopticu koja mu dolazi brzinom od 100 kilometara na sat. Taj egzistencijalistički pristup, biti u trenutku u kojem jesi, jedna je od velikih vrijednosti koju me tenis naučio. Naravno, sport nosi i druge važne pouke pa te nauči kako se nositi i s porazom i s pobjedom, a to je jednako važno,“ istaknula je Delmestre.
Upravo želja da te vrijednosti prenese na nove generacije zadržala je Anđu Jelavić, košarkašicu s 18-godišnjom karijerom, a danas diplomiranu trenericu i izbornicu košarkašica, u njenom sportu.
„Od ženske košarke se ne može živjeti, ali to je moj izbor, moja ljubav. Pokušavam dati doprinos akademiji za djevojčice koju sam osnovala u Šibeniku, usaditi djeci ljubav prema sportu bez obzira koji sport u budućnosti odabrali. Želim da osjete prijateljstvo i druženje koje sport nosi i da vide koliko je tu lijepih trenutaka,“ naglasila je Jelavić.
Milena Šijan uspješno spaja posao i sport, a zajednička je poveznica – priroda. Hrvatska alpinistica, članica HGSS-a, savjetnica u području zaštite prirode i održivog turizma, bila je u ženskoj ekspediciji koja je 2009. godine osvojila Himalaju.
„Volim reći da je nismo osvojile nego da nam je ona otvorila vrata. Najveći je uspjeh da smo se vratile žive i zdrave što je odraz ozbiljnog pripremanja koji zahtijeva takav fizički podvig, a onda smo se „usput“ i popele,“ rekla je Milena. Anđa Jelavić i Milena Šijan
Ravnoteža i realni pogled su stvari koje je nekadašnja uspješna džudašica, danas predsjednica Hrvatskog džudo saveza i dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora, Sanda Čorak, istaknula kao vrijednosti koje joj je sport usadio u mladosti.
„Ništa mi nije bilo teško, za razliku od današnjih sportaša koji kiksaju čim im neki mali aspekt nedostaje. Nama je bilo puno teže. Studirala sam ekonomiju, a upravo da bi mogla što duže aktivno trenirati odlučila sam se i na magisterij. Ostanak u sportu je bio logičan slijed,“ istaknula je Čorak. Sanda Čorak
Zaključno, u sportu se koliko god gubio prvo naučiš čestitati, istaknula je Mirjana Čagalj, a onda naučiš da si općenito pobjednik u životu jer uvijek ima novih šansi, turnira i mečeva. Mirjana Čagalj
U sklopu Okruglog stola održan je i drugi panel „Podrška ženama na putu do uspjeha“ na kojemu je bilo razgovora o shvaćanju žena na tržištu rada i njihovim mogućnostima. Izneseni su mnogi zabrinjavajući podaci. Naime, žene tri puta teže dolaze do financija za pokrenut tvrtku nego muškarci, a kasnije vode uspješnije i stabilnije tvrtke. Žene koje su na čelu kompanija vode tvrtke koje su 38 posto uspješnije.
Do visokog menadžmenta dođe samo 14 posto žena, izvršne direktorice 4, u upravama domaćih tvrtki tek 17 posto žena, a većina obrazovanih ljudi na svijetu su žene. Kroz panel se nastojalo otkriti problematiku i naći koji su instrumenti koji bi mogli biti potpora ženama u poslovanju.
Na panelu koji je vodila komunikacijska stručnjakinja Ana Šimunović sudjelovale su: Gordana Restović (Hrvatska udruga poslovnih žena Krug), Dragica Jerkov (splitski ogranak Hrvatske udruge poslovnih žena Krug), Mirna Jeličić (Regionalna razvojna agencija za ekonomski razvoj REDAH, BiH), Mary Ann Rukavina Cipetić (Inicijativa za održivi rast) i Valentina Disoska (Udruženje poslovnih žena Makedonije).
