Paunovo oko je najznačajnija i najučestalija bolest masline na našim prostorima. Na pojavu ove bolesti utječu osjetljivost kultivara, lokalitet, kao i neadekvatna agrotehnika.
Kod pojave simptoma veliki značaj imaju klimatski čimbenici. Na listu se kao specifični simptom razvijaju jedna do dvije, a rjeđe više pjega okruglog oblika. Simptomi su najčešće vidljivi na plojci lista, iako se ponekad mogu pojaviti na peteljki, stapki ploda pa i na samom plodu.
Simptomi bolesti
Pjege su u početnoj fazi zaraze nešto tamnije zelene boje od okolnog dijela lista, a daljnjim razvojem mijenjaju boju u tamnosmeđu. Obično su okružene sa nekoliko koncentričnih prstenova različite boje. Središnji dio pjege je nekrotičan, u svjetlijim ili tamnijim nijansama smeđe, a vanjski prsten je žućkast.
Pjege ponekad mogu imati srebrnkastu nijansu koja se pojavljuje kao posljedica odvajanja kutikule od epidermalnog tkiva. Kod povoljnih uvjeta za razvoj bolesti pjege se međusobno dodiruju te mogu prekriti čitav list. Bez obzira u kakvom obliku se simptomi manifestiraju, zaraženi listovi nakon nekog vremena obično požute i otpadaju. Kod jakog napada dolazi do defolijacije, te krošnja može u potpunosti ostati gola.
Osim toga na takvim stablima se smanjuje asimilacijska površina što rezultira slabijim razvojem cvjetnih resa. Nastaju problemi kod oplodnje, plodovi obično ostaju mali i ne dozrijevaju. Ukoliko se jake zaraze ponavljaju uzastopno nekoliko godina doći će do iscrpljivanja stabla koja su onda podložna napadu raznih vrsta štetnika.
Gljiva uzrokuje infekciju
Gljiva koja uzrokuje ovu bolest je prisutna u masliniku tijekom cijele godine. Obično prezimljava u otpalim listovima ali i listovima u krošnji stabla. Kiša raznosi spore po krošnji, a vjetar i po ostalim stablima u masliniku. U našim uvjetima najobilnije stvaranje spora se odvija u jesen (listopad-studeni) i u proljeće (veljača-ožujak). Optimalne temperature za infekciju su između 18 i 21 °C, iako do infekcije može doći i pri nižim temperaturama.
