Hipokrat, otac medicine, govorio je da sve bolesti počinju u crijevima. Čak su i u tisućama godinama starim spisima narodne medicine crijeva opisana kao središte blagostanja. Početkom prošlog stoljeća ruski bakteriolog Ilja Mečnikov uvidio je da su stanovnici Bugarske koji su konzumirali jogurte i druge fermentirane mliječne proizvode bili zdraviji i duže živjeli. I moderna znanost potvrđuje tu tvrdnju, ali, nažalost, danas je unos “korisnih bakterija” čak milijun puta manji u odnosu na kameno doba, dok vrlo često i one unesene dobre bakterije danas uništimo uslijed upotrebe raznih lijekova, posebno antibiotika. Dr.sc. Nina Bašić Marković, dr. med., kao liječnica obiteljske medicine s 27-godišnjim iskustvom, donosi nam zanimljive informacije o povezanosti naših crijeva i upotrebe antibiotika s utjecajem na naše zdravlje.
Kako zdravlje crijeva utječe na na zdravlje organizma
Svaki dio ljudskog tijela naseljen je mikroorganizmima, a skup svih mikroorganizama koji su povezani s brojnim tkivima (kožom, dišnim i probavnim sustavom te vaginalnim traktom) naziva se mikrobiota. Ako uključimo i njihov genetski materijal, onda govorimo o mikrobiomu. Svaki pojedinac ima jedinstveni mikrobiom, baš poput otiska prsta. Upravo je ravnoteža našeg crijevnog mikrobiom presudna za naše zdravlje.
Neravnotežu crijevne mikroflore nazivamo disbioza, odnosno prevladavanje štetnih mikroorganizama nad dobrima, do čega dolazi uslijed različitih čimbenika, što ima važan utjecaj na naše sveopće zdravlje. Naime, donedavno smo disbiozu povezivali isključivo sa smetnjama i bolestima probavnog sustava. Danas ipak sve više znamo o važnosti utjecaja našeg mikrobioma na naš imunosni sustav, metaboličke procese, mentalno zdravlje te djelovanje na mnoge bolesti poput astme, psorijaze, šećerne bolesti, debljine i drugih. Isto tako poznata je i poveznica s dišnim sustavom i infekcijama povezanim s njim, što nam je važna informacija sada u doba pandemije Covid-19.
Utjecaj primjene antibiotika na zdravlje crijeva
Jedan od važnijih čimbenika koji stvaraju disbiozu je upotreba lijekova, posebice antibiotika. Primjena antibiotika ne samo da utječe na crijevnu mikrobiotu, već i posljedično na urođenu i stečenu imunost, a povezana je s nizom nuspojava od kojih su najčešće gastrointestinalne, kao što su mučnina i proljev. Proljev povezan uz primjenu antibiotika (eng. antibiotic-associated diarrhea – AAD) pojavljuje se u čak do 40% pacijenata, a može nastati na početku primjene antibiotika, ali ponekad i tjednima nakon završetka antibiotske terapije. Bilo koji antibiotik može uzrokovati ove smetnje, a posebno oni širokog spektra djelovanja. Simptomi mogu biti od blagih i samolimitirajućih do teže kliničke slike dijareje uzrokovane infekcijom s bakterijom Clostridium difficile koji je vodeći uzročnik ovih infekcija. U prosječnoj populaciji Clostridium difficile prisutan je u oko 3% ljudi, dok među hospitaliziranim pacijentima taj postotak doseže 20-40%, pri čemu se patogenost ispoljava tek nakon primjene antibiotika. Učestalost infekcije s Clostridium difficile posljednjih godina je u porastu, čemu doprinosi i primjena lijekova poput diuretika, antihistaminika ili inhibitora protonske pumpe koji se koriste u liječenju smetnji želuca i dvanaesnika.
U posljednjem desetljeću pratimo trend smanjenja uporabe antibiotika, premda je Hrvatska u prosjeku u sredini po potrošnji u Europi. Nekada smo svakodnevno bili svjedoci nekritične i neracionalne uporabe antibiotika, s obzirom na činjenicu da su virusi najučestaliji uzročnici proljeva. Smatram da nisu samo liječnici racionalniji u propisivanju antibiotika, već su i sami pacijenti postali svjesniji opravdanosti korištenja ovih lijekova te da svaka infekcija ne zahtijeva primjenu antibiotika.
Kako si pomoći kod nužne primjene antibiotika
Nekad smo uz antibiotike uzimali jogurt jer smo već tada znali da trebamo nadomjestiti naše dobre bakterije uništene antibiotikom. Međutim, danas znamo da su bakterije najaktivnije prva 24 sata, što se kod jogurta događa još u mljekarama. Dok dođu na police dućana, upitno je koliko dobrih bakterija sadrže. Napretkom znanosti i sve većih spoznaja o važnosti crijeva te dobrih bakterija – danas uzimamo i preporučujemo probiotike. Kontrolirane studije u koje je bilo uključeno gotovo 8000 pacijenata potvrdile su da je primjena probiotika smanjila mogućnost nastanka infekcije za 60,5% i to kod vanbolničkih slučajeva te hospitaliziranih pacijenata. Važno je napomenuti da čak i nakon oporavka od proljeva uzrokovanog primjenom antibiotika, mogu postojati dugotrajne posljedice koje utječu na ravnotežu crijevne mikrobiote, a osoba je podložnija infekcijama i drugim bolestima. Probiotici mogu proizvoditi bakteriocin ili metabolite s antimikrobnom aktivnosti protiv patogenih mikroorganizama, te isto tako modulirati i stimulirati lokalni i sistemski imunosni odgovor u pacijenta. Istraživanja su potvrdila da primjena probiotika s 10 bakterijskih sojeva za vrijeme uzimanja antibiotika amoksicilina značajno smanjuje mogućnost nastanka ove vrste proljeva, te da je došlo do poboljšanja crijevne mikrobiote. Isto tako i da je primjena probiotika s više sojeva trajno uspješna i kod prvih kao i kod recidivirajućih infekcija s Clostridium difficile te da vrlo često dovodi do potpunog oporavka pacijenta.
Koji probiotik primijeniti kod primjene antibiotika?
U svakodnevnom radu liječnik se sve više susreće s potrebom propisivanja probiotika te je neophodno dodatno znanje što se tiče poznavanja bakterijskih sojeva, doza i duljine primjene (učestalo je značajno kraća primjena od one koja je doista potrebna).
- Najbitniji kriterij: probiotik čija je djelotvornost kod primjene antibiotika dokazana kliničkim studijama.
- Vrlo je važno da probiotički pripravak sadrži humane bakterijske sojeve – one koji su i inače dio ljudskog probavnog sustava, naspram animalnih koji to nisu.
- Važno je da pripravak, uz probiotik (tj. dobre bakterije), sadrži i prebiotik (hranu za dobre bakterije) i tada više ne govorimo samo o probiotiku, već stepenici više – sinbiotiku.
- Pripaziti da pripravak sadrži najmanje 5 milijardi bakterija po dozi. Važno je napomenuti da je poželjno nastaviti primjenu probiotika i nakon završetka antibiotske terapije u trajanju od 14 dana.
- Valja dati prednost probiotičkim pripavcima koji su u obliku praha, a ne kapsula jer se dobre bakterije prije prolaska kroz probavni sustav, bogat agresivnim sokovima, moraju aktivirati u tekućini kako bi se “razbudile” i osnažile za borbu sa želučanom kiselinom. Prah je potrebno umiješati u tekućinu, pričekati nekoliko minuta i dobre bakterije jednostavno popiti.
OMNi-BiOTiC® 10 AAD
OMNi-BiOTiC® 10 AAD je dodatak prehrani koji sadrži 10 posebno odabranih, znanstveno potvrđenih bakterijskih sojeva ljudskog podrijetla koji nastanjuju čitava crijeva, uz popratnu hranjivu matricu – omiljenu hranu za dobre bakterije, što ga čini sinbiotikom, a ne samo probiotikom. Sadrži 5 milijardi dobrih bakterija u 1 dozi, i to onih humanih, a slijedi i sve druge kriterije kvalitete Svjetske znanstvene organizacije. Idealan je saveznik u obnovi Vaše crijevne flore pri uzimanju antibiotika, čija je učinkovitost dokazana kliničkim studijama.
OMNi-BiOTiC® 10 AAD se može pronaći u svim bolje opremljenim ljekarnama te odabranim DM prodavaonicama.
Više o proizvodu možete pronaći na ovom LINKU.