Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u petak je u Rovinju izjavio kako je zakon o euru u fazi izrade, čiji bi nacrt trebao biti objavljen sredinom siječnja, dok se njegovo donošenje očekuje u travnju iduće godine.
Uz taj zakon bit će potrebno promijeniti 46 zakonskih i više od 70 podzakonskih akata prije samog uvođenja eura, rekao je Marić na konferenciji "Hrvatska kao dio eurozone", koja se održava u Rovinju u organizaciji Večernjeg lista i Istarske županije, javlja HRT.
Vlada je 1. siječnja 2023. godine odredila kao datum kada bi Hrvatska trebala biti spremna za ulazak u eurozonu, a objava formalne odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu očekuje se sredinom iduće godine.
- Od tog trenutka Hrvatska praktički ulazi u onu završnu fazi i sav ovaj posao koji radimo moramo još ubrzati jer je puno posla pred nama, rekao je Zdravko Marić, podsjećajući da će trebati povući gotovo milijardu i sto milijuna komada kovanica kuna i 500 milijuna novčanica kuna te obaviti predopsrkbu banaka, pošte, Fine i poduzetnika novčanicama i kovanicama eura.
Predstoji velika prilagodba na financijskom sektoru te kako sve skupa ima jedan zajednički nazivnik, a to je "informiranje i zaštita potrošača kao integralni princip cijelog procesa kojeg vodimo".
Po njegovim riječima, od kolovoza iduće godine će, kroz zakon o euru, biti regulirana obveza dvojnog iskazivanja cijena što je jedan od načina kako bi se ublažili pritisci na inflaciju.
- Prvog siječnja 2023. preko noći prebacujemo se na euro i još dva tjedna trajat će dualni opticaj, građani će moći plaćati u kunama, a nakon toga samo u eurima. Razdoblje dualnog iskazivanja cijena trajat će minimalno godinu dana, istaknuo je ministar Marić.
Ponovio je da se otvoreno treba raspravljati o važnoj temi ulaska u eurozonu.
- I premijer Plenković i guverner Vujčić i ja lobiramo kod europskih kolega da Hrvatska bude prva sljedeća članica europske monetarne zone. Svi znamo da imamo vrlo visoko euroizirano društvo i gospodarstvo. Pa i HNB je duboko integrirana u tijekove europskog sustava središnjih banaka, stoga je prirodno ići prema onome što piše u samom pristupnom ugovoru s EU. Kao što je bio dug put ulaska u EU, tako je mnogo koraka potrebno napraviti za ulazak u eurozonu, ali prije svega zbog toga što je to dobro za naše gospodarstvo, poručio je ministar Marić.
