Bliži nam se novogodišnja noć, a s dolaskom nove godine sastavljaju se popisi takozvanih novogodišnjih odluka.
Prestati s pušenjem, više vježbati, jesti zdravo, odreći se nečega ili smanjiti neke loše navike koje nam možda uništavaju kvalitetu života ili pak početi s hobijem o kojem godinama pričamo, sve su to varijacije raznih i onih najčešćih novogodišnjih odluka.
Koliko je zapravo dobro čekati baš novu godinu da bi bili bolji, je li to samo izlika ili svojevrsan presing današnjeg društva?
Razgovarali smo sa Tomislavom Franićem, splitskim psihijatrom i profesorom o konceptu novogodišnjih odluka i na koji način ostvarivanje ili neostvarivanje takvih odluka utječe na naše mentalno zdravlje.
"Koncept novogodišnjih odluka nije neki spektakularno specifični koncept, no svakako je najpoznatiji. Naime tko od nas nije odlučio otići na dijetu, odreći se neke štetne navike, promijeniti odnos prema nekome ali od sutra, slijedećeg ponedjeljka ili prvog u mjesecu? Prvi dan nove godine se nekako nameće kao najokrugliji i najbolji datum. K tome za vjernike prethodi i Božić sa ispovijedima koje potiču veću svjesnost o nekim vlastitim manjkavostima a i inače je novogodišnje razdoblje prikladno za podvući crtu ispod postignutog i ocjenu vlastitih postupanja", kazao je Franić.
Negativan ili pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje?
O tome kako će koncept novogodišnjih odluka utjecati na mentalno zdravlje ovisi o pojedincu i načinu postavljanja ciljeva.
"Neispunjavanje novogodišnjih odluka može utjecati na nečije mentalno zdravlje, osobito ako osoba postavlja visoke standarde ili se previše identificira s uspjehom svojih ciljeva. S jedne strane, postavljanje ciljeva može biti motivirajuće i dati smisao i usmjerenje. S druge strane, nerealna ili pretjerana očekivanja mogu dovesti do razočaranja i negativnih osjećaja", kazao je Tomislav Franić.
Društvene mreže imaju veliku ulogu u percepciji našeg okružja
Život u vrijeme društvenih mreža svakako za neke pojedince nije olakotna okolnost u vidu ostvarivanja nekih odluka ili postavljanja određenih ciljeva u životu. Razlog tome je što nam društvene mreže prikazuju živote drugih ljudi na najbolji mogući način i stvara se percepcija o tome da su drugi bolji od nas što stvara itekako veliki pritisak, pogotovo kod mladih ljudi.
"Neispunjavanje novogodišnjih odluka može voditi ka osjećajima neuspjeha, niskog samopoštovanja, anksioznosti ili čak depresije, a kako živimo u vremenu društvenih mreža one mogu stvoriti percepciju da je svatko drugi, osim nas, uspješniji u postizanju svojih ciljeva, što može stvoriti dodatni pritisak, osobito među mladima. Ovaj pritisak za "biti bolji" može biti stresan i stvoriti nerealna očekivanja", kazao je Franić.
Savjeti stručnjaka
Doktor Franić za čitatelje je izdvojo poneke savjete i metode koji mogu pomoći u ostvarivanju ne samo novogodišnjih odluka već i onih svakodnevnih.
"Važno je pristupiti novogodišnjim odlukama s realnim očekivanjima i razumijevanjem vlastitih ograničenja i potreba. Mentalno zdravlje treba biti prioritet, a postavljanje ciljeva treba biti uravnoteženo i prilagođeno individualnim mogućnostima i okolnostima.
Kako su promjene teške bez obzira što smo donijeli odluku, puno je važnije znati da je promjena ponašanja obično teška i puno više od misaonog konstrukta. Stoga je u promjenu potrebno ići odlučno, motivirano ali i promišljeno. Neki od savjeta pri tome bi bili:
- Postaviti realne i mjerljive ciljeve.
- Razbiti velike ciljeve na manje, upravljive korake.
- Treba bit blag prema sebi ako ne uspijemo odmah. Učenje i razvoj zahtijevaju vrijeme.
- Treba primijetiti i proslaviti i male pobjede kako bismo ostali motivirani.
- Pomak koji ne završi potpuno očekivanim ciljem nikako promatrati kao neuspjeh nego kao pomak i približavanje uspjehu.
Nova godina kao i svaki idući ponedjeljak ili 'sutra' samo nam većinom služi kao izlika za promjenama na bolje. Promjene mogu započeti bilo kojeg dana i u bilo koje doba dana, točno u onom trenutku kada osjetimo da je vrijeme za tu promjenu.
Motiv za promjenu svakako ne bi trebao biti datum na kalendaru već treba dolaziti iznutra.
I sa starom godinom mogu krenuti nove promjene.
