Nacrt izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju poslan je na javno savjetovanje, Naime, pacijenti iz Hrvatske bi se ubuduće, umjesto u inozemstvo, mogli slati na liječenje u privatne klinike u Hrvatskoj na teret HZZO-a.
"Kad se potrebno liječenje može obaviti u Hrvatskoj, osiguranu osobu bi se, umjesto u inozemstvo, uputilo kod neugovornih pružatelja zdravstvene zaštite u RH", stoji u prijedlogu izmjene zakona.
Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, koja okuplja desetak udruga pacijenata, za 24sata je istaknuo kako se "ovim prijedlogom pogoduje privatnim pružateljima zdravstvene zaštite".
"Što se tiče liječenja u inozemstvu, ono je ionako za one postupke liječenja koji nisu dostupni u Hrvatskoj, ako nešto nije dostupno u javnim zdravstvenim ustanovama, kako onda znamo da je dostupno kod privatnog pružatelja usluga i, uza sve to, liječenje kod privatnika u Hrvatskoj išlo bi na teret HZZO-a. Uz to, kakva je usporedba kvalitete između privatnih klinika u Hrvatskoj u odnosu na europske bolnice koje imaju veće iskustvo, znanje i veći broj pacijenata. Nemamo konkretnu analizu zdravstvenog sustava, što mi u hrvatskom javnom zdravstvu imamo od usluga, a što nemamo, i koji je dio kojemu privatnici doprinose sustavu", kazao je Belina.
Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, HUBOL, dr. Ivana Šmit, ustvrdila je da "Hrvatska postupno ide prema privatizaciji zdravstva jer država malo po malo jača privatne zdravstvene ustanove".
"Zanima me zašto medicina kod privatnika funkcionira, a javni zdravstveni sustav gomila gubitke. Privatnici posluju u plusu, uz to bolje plaćaju djelatnike, imaju bolju opremu i bolje se razvijaju. Zašto je to tako? Jasno je da privatne klinike nude određene usluge kod kojih nema kompliciranog liječenja tipa intenzivnih, no neke privatne čak i s intenzivnim dobro funkcioniraju. A u javnom zdravstvu lako je moguće da se radi o izvlačenju novca iz sustava. S obzirom na to da ne znamo zašto se stvaraju minusi, bilo bi dobro da je sve transparentno što se tiče javne nabave. Da znamo koliko privatnici, a koliko javne bolnice, plaćaju uređaje i opremu, a to se sad nigdje ne vidi. Treba objaviti i portfelj zaposlenika u privatnim i javnim ustanovama", smatra dr. Šmit.
Navodi kako je jasno da postoji dio zdravstvenih usluga koje ne postoje u hrvatskim bolnicama, osobito kod onkoloških bolesti, ističući kako neke privatne klinike imaju širi dijapazon usluga koje ne postoje u javnom zdravstvenom sustavu.
