Hvarani čekaju ponedjeljak i najavljeno barem prolazno rješavanje njihovog veliko problema nemogućnosti vađenja krvi na otoku za djecu, trudnicu i onkološke bolesnike.
O ovoj problematici naši sugovornici su bili hvarski gradonačelnik Rikardo Novak i ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Marko Rađa.
Rađa se u našem članku osvrnuo i na inženjere kemijske dijagnostike Kemijskog fakulteta u Osijeku za koje je ustvrdio da nemaju potrebne kompetencije za potrebe laboratorijskih poslova. Zasmetalo je to Hrvatsku platformu laboratorijskih djelatnika (HPLD) čija je predstavnica Petra Medac reagirala na objavljeni članak i izrečene tvrdnje.
Njenu reakciju u nastavku prenosimo u cijelosti:
"S obzirom na to da smo zajednica koja okuplja velik broj laboratorijskih djelatnika, osjećamo potrebu reagirati na članak koji je objavila DalmacijaDanas i netočno iznesene informacije.
Sugovornik iz teksta, ravnatelj Marko Rađa, navodi pogrešno nazivlje pa tako ''inženjeri kemijske dijagnostike Kemijskog fakulteta u Osijeku'' ne postoje pa je logično da nemaju nikakve kompetencije, a magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike nisu pandan magistrima sestrinstva. Osim toga, magistri medicine ne postoje, postoje doktori medicine, u zdravstvu i široj populaciji poznati i kao liječnici.
"Od 2016. godine upozoravamo na problematiku zatvaranja laboratorija"
Nadalje, magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike ne pokušavaju niti su ikada pokušavali preuzeti posao magistrima medicinske biokemije. Nepoznato je zašto je ta hipoteza postavljena još prije nekoliko godina. Da li zbog nečije taštine ili zato što su predstavnici medicinsko laboratorijskih djelatnika od 2016. godine upozoravali na problematiku zatvaranja laboratorija diljem Hrvatske i uskrati zdravstvenih usluga pacijentima paralelno dok su pregovarali s Ministarstvom zdravstva da revizijom zakonskih propisa suvremenom reguliraju područje medicinsko laboratorijske dijagnostike.
Naglašavamo da su magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike obrazovani za višestruko složenije analize od onih koje koristi medicinska biokemija u primarnoj razini zdravstvene zaštite pa su svoje zaposlenje pronašli na sekundarnoj i tercijarnoj razini, znanstveno-istraživačkim centrima i visokospecijaliziranim klinikama i poliklinikama te im rad na razini laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne predstavlja uvjet profesionalne egzistencije i ''ne vuku se'' godinama jer su njihova nadležna Komora i fakultet odredili njihove kompetencije.
"Bilo smo spremni razgovarati o mogućnostima rješavanja problema nedostatka kadra"
Ako je za uzeti u obzir i rečenicu iz teksta:,, u malim laboratorijima oni bi mogli odraditi 95 posto posla uz kontrolu nekakvog magistra koji jednom tjednom ili mjesečno kontrolira njihov rad'', taj nekakav magistar bi mogao biti bilo kakav pa ne razumijemo problematiku slučaja jer u Hrvatskoj postoji puno magistara brojnih struka.
Zaključujemo da u ovom slučaju ne treba dovoditi magistre medicinsko laboratorijske dijagnostike u kontekst problematike zatvaranja medicinsko-biokemijskih laboratorija. Štoviše, magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike svojedobno su bili spremni razgovarati o mogućnostima rješavanja problema nedostatka kadra pa su neki pojedinci o vlastitom trošku odlazili u Sloveniju položiti nekoliko razlikovnih ispita da bi stekli status magistra laboratorijske biomedicine kako bi spriječili zatvaranje nekih medicinsko-biokemijskih laboratorija.
Problem treba riješiti Ministarstvo
Rješenje ovog problema bi trebalo potražiti na vratima Ministarstva zdravstva ili Hrvatske komore medicinskih biokemičara koja već više od 5 godina ne uspijeva riješiti spomenutu problematiku bilo zbog neracionalnog raspolaganja resursima ili zbog izostanka povoljne političke klime koja je izgradila takav status.
Za kraj možemo dodati da jasno shvaćamo da pacijenti koji žive u Zagrebu i na Hvaru plaćaju jednako zdravstveno i dopunsko osiguranje unatoč izostanku usluga i unatoč svim našim željama i pokušajima pregovaranja da se taj problem riješi, mi nemamo mehanizam. Pacijentima možemo poželjeti dobro zdravlje, da što manje trebaju takve usluge i našu sućut", stoji u reakciji Petre Medac.
