Još tamo negdje između 1646. i 1649. u Imotskoj je krajini nastala hrvatska usmena balada Hasanaginica. Prošlo je više od stoljeća kako se Hasanaginica prenosila s koljena na koljeno, da bi je 1774. konačno zapisao Alberto Fortis, talijanski putopisac i etnograf.
Hasanaginica govori o ženi Asan-age Arapovića koji je u vrijeme Kandijskoga rata bio teško ranjen. Asan-aga inače je bio vlasnik sela Zagvozda, Župe i Grabovca, odnosno, bio je veleposjednik. Radnja balade zbiva se upravo u današnjem Zagvozdu i Župi.
Tijekom borbe s kršćanskim odmetnicima Asan-aga biva ranjen, a njegova žena, Fatima Arapović (rođ. Pintorović) odbija ga posjetiti. Razlog zašto je tomu tako krije se u ondašnjem patrijarhalnom vremenu kada se smatralo da je ženi mjesto u kući uz djecu, ali Asan-agi njezin sram nije opravdan razlog pa je po povratku tjera njenoj majci doma u Klis.
Hasanaginica kao poklon za Međunarodni dan priznanja RH
Udruga turističkih vodiča Hrvatske pod pokroviteljstvom Turističke zajednice RH od 2018. obilježava Međunarodni dan priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja na jedan poseban način: turistički vodiči volontiraju i organiziraju obilazak za sve zainteresirane građane ali i goste koji se zateknu u gradovima i mjestima diljem Lijepe naše. Ove godine, bilo je 55 prijavljenih tura.
Jedna od zasigurno ljepših i atraktivnijih je i tura vodičke Julije Živanović u Imotskom.
"U sklopu Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za turizam na čelu s voditeljicom Renatom Tešijom, prošle godine je započeo projekt Dalmacija storytelling destinacija po SD županiji. Tura je to koju smo Pučko otvoreno učilište Imotski i moja malenkost odradili.
Ove godine odlučili smo u dogovoru s Udrugom turističkih vodiča Hrvatske građane počastiti upravo ovom tematikom. Točno u 10 sati je lik Hasanaginice dočekao goste u Tematskom parku Hasanaginice uz rubove Modroga jezera. Obilazak je trajao sat vremena i završio je na Gradskoj tvrđavi u Imotskom.
Dotična, Fatima Arapović zvana Hasanaginica ispričala je sve o svom životu, o svojim osjećajima, djeci, Asan-agi i cijelom svom teškom životnom putu. Naravno, uz svoju biografiju i sve ono što je u baladi otpjevao Alberto Fortis. U tom interpretacijskom smislu koji je ona radila, odnosno ja u prvom licu jednine vođenja, unijeli smo podatke o Imotskom i Imotskoj krajini", rekla nam je Julija.
Kostim koji je nosila dok je iznosila priču Hasanaginice u vlasništvu je Pučkoga otvorenog učilišta u Imotskom, a na cijeloj se interpretacijskoj priči od teksta do finalnih scena radilo gotovo godinu dana.
A da se trud doista isplatio, dokaz su brojni gosti koju su imali priliku svjedočiti ovoj povijesnoj priči.
"Imali smo odličan odaziv, oko 50-ak gostiju s područja grada Imotskoga, ali i cijele Imotske krajine. Došli su i učenici ekonomske škole iz Imotskoga, zajedno s profesorima. Imali smo goste iz Splita, Sinja, a oduševio nas je dolazak i gošća profesorica iz Rame u Bosni i Hercegovini", s ponosom je naglasila Julija.
Priče o Dalmaciji koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim
Projekt Splitsko-dalmatinske županije Dalmacija storytelling destinacija (DSD) jedan je od onih na koje bi trebalo obratiti pažnju. Kroz kratke i znakovite baštinske priče, ovaj projekt donosi dašak prošlosti na potpuno nov način.
Jer kao što se ranije povijest prenosila s koljena na koljeno, danas imamo nove mogućnosti - storytelling, odnosno, pričanje priče riječima, audio zapisom, fotografijom i videom koji ostaju zapamćeni u vječnosti.
Cilj DSD-a je predstaviti splitsko-dalmatinsku županiju kao destinaciju autentičnih priča koje posjetitelji županije mogu doživjeti uživo putem interpretacijskih tura.
Posebna je zanimljivost i da u filmovima ne sudjeluju glumci već kustosi i licencirani turistički vodiči, a sama Hasanaginica samo je jedan od brojnih nastavaka koji oduševljava kako strane tako i domaće turiste, ali i žitelje.
Priča je kao komercijalni proizvod dostupna na web stranicama, a objavljena je i na Dalmacija storytellingu.
"Iduće godine program se nastavlja, a s kojim likovima u glavnoj ulozi, to ostavljamo svima vama na iznenađenje", s oduševljenjem je prepričala događaj Julija i zaključila:
"Zahvaljujemo se Splitsko-dalmatinskoj županiji, gospođi Renati Tešiji i gospodinu Stipi Čogelji, također i Pučkom otvorenom učilištu Imotski i ravnateljici Ankici Jukić kao i djelatniku Ivanu Bekavcu bez kojih se ovaj projekt ne bi niti ostvario".
