Mnogi među nama su zbog brige za svoje zdravlje tijekom života bili upućeni na citološku obradu bilo da je riječ o PAPA testu ili citološkoj obradi urina ili pak preporučenoj punkciji štitne žlijezde, koštane srži, limfnih čvorova i dojke. Citološka dijagnostika objedinjuje kliničku i laboratorijsku obradu te na temelju mikroskopske analize stanica i različitih bioloških uzoraka prepoznaje i dijagnosticira, benigne i maligne procese.
Odjel za citologiju Kliničkog bolničkog centra Split jedan je od najvećih citoloških laboratorija u Hrvatskoj kroz koji u prosjeku godišnje prođe preko 40.000 pacijenata te tri puta više njihovih različitih uzoraka. Smješteni su na Križinama, a dio su Zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju.
„Proces citološke dijagnostike započinje prikupljanjem uzoraka stoga jedan segment našeg rada obuhvaća ambulantni dio gdje zaprimamo pacijente s uputnicom obiteljskog liječnika ili bolničkog specijalista. Za sve one kojima se uzorkovanje ne može obaviti u ambulanti, liječnici specijalisti idu i na bolničke odjele za nuklearnu medicinu, radiologiju i hematologiju. Također, u citološki laboratorij pristižu i uzorci iz drugih bolnica i suradnih ustanova“, kazala je doc. dr. sc. Dinka Šundov, voditeljica Odjela za citologiju.
Glavna inženjerka Odjela za citologiju Lana Sladaković, univ. bacc. med. lab. diag. je naglasila da se dnevno zaprimi oko 400 uzoraka, a potom slijedi njihova obrada. Dio je to u kojem ovi stručnjaci prednjače jer su prvi u Hrvatskoj implementirali kompletno automatiziran sustav tekućinske citologije sa sustavom digitalne analize slike. S pomoću te tehnologije najprije su obrađivali urin i PAPA testove, a postupno je uvode u obradu gotovo svih uzoraka.
„Koliko je važna ova dijagnostika govori činjenica je broj nalaza sve veći, stoga smo u protekle dvije godine unaprijediti ovu dijagnostiku na našem Zavodu tako da smo nabavili najbolju opremu koja je vodeća u svijetu za tekućinsku citologiju koja na potpuno novi dijagnostički način uključuje i umjetnu inteligenciju“, istaknuo je predstojnik Zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović i nadodao kako su u tijeku pripreme kako bi još više podigli razinu svojih usluga uvođenjem tzv. molekularnog modula koji će iz jednog uzorka npr. PAPA testa, moći analizirati i druge uzročnike poput klamidije ili HPV virusa - dakle iz jednog uzorka kompletna slika o stanju pacijentice.
Digitalni analizator tzv. focalpoint je uređaj kojeg prvi i jedini u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe ima upravo splitski citološki odjel. Uređaj s pomoću umjetne inteligencije utvrđuje postoji li vjerojatnost za abnormalnost u stranicama čime olakšava i ubrzava rad citoskrinerima. „Softver razvrstava uzorke te odvaja i označuje polja za koje smatra da postoji velika vjerojatnost abnormalnosti. Mi ih pregledavamo pod mikroskopom i zaključujemo nalaze koji su negativni. Oni za koje smatramo da su suspektni šaljemo liječnicima citolozima na analizu“, pojasnila je Marijana Renić, laboratorijski tehničar i citotehnolog.„Konvencionalni PAPA test bio je puno teži za obradu, a tekućinska citologija omogućuje nam puno bolje uzorke što skraćuje vrijeme njihove analize“, potvrdila je Kornelija Vanjaka, bacc. med.lab.dg. citotehnolog.
U laboratoriju za citokemiju i imunocitokemiju rade se stanični blokovi te se izvode imunocitokemijske reakcije na automatiziranom uređaju Ultra. dr. Marina Vrdoljak Trogrlić, specijalistkinja patologije i citologije, kazala je da je prednost novih metoda što je uzorak dostupniji te omogućava da se iz istog uzorka bez ponovnog uzorkovanja, može napraviti dodatna dijagnostika. „Postoji dio pacijenata kojima niti pod ultrazvukom niti pod CT-om nije moguće odraditi biopsiju i dobiti PHD uzorak, stoga čitavu obradu napravimo iz staničnog bloka – bazično mikroskopiranje, imunocitokemiju i molekularnu na osnovu koje će pacijent dobiti moderne pametne lijekove“.Na Odjelu se rade i molekularna istraživanja za karcinom pluća na uzorcima koji se dobiju pri bronhoskopiji i na uzorcima staničnih blokova.
Unatoč svoj naprednoj tehnologiji liječnici su ti koji pod mikroskopom zaključuju nalaz i daju odgovor je li neki uzorak maligan ili ne. „U slučaju da imamo malignu priču onda smo sposobni napraviti sve što treba da bi uz pomoć citokemijskih, imunocitokemijskih i molekularnih metoda mogli odrediti daljnje individualno liječenje“, potvrdila je doc. Šundov.
Na Odjelu za citologiju zaposelno je 35 ljudi, liječnici specijalisti i specijalizanti kliničke citologije, magistri i prvostupnici medicinsko laboratorijske dijagnostike, laboratorijki tehničari, medicinske sestre i administrativni radnik. Svi oni predano rade kako bi pacijenti dobili što brži nalaz i dijagnozu, a njihova nastojanja donijela su im titulu Edukacijskog centra u području tekućinske citologije zbog čega im na obuku dolaze brojni internacionalni stručnjaci.
