Tranzicija na bolje, odgovornije i održivije društvo događa se sada i svi smo odgovorni za svijet koji ćemo izgraditi. Pojedinci i organizacije civilnog društva već godinama ukazuju na nužnost promjene načina kako živimo i poslujemo kako bismo osigurali da resursi koje trošimo i vrijednosti koje stvaramo ostanu u naslijeđe našim potomcima.
Transformacija sustava nužna je na svim područjima
Da bismo to mogli neophodno je da kompletno promijenimo sve procese u kojima sudjelujemo pa tako i način na koji poslujemo. Kapitalističko društvo stvorilo je prevelike razlike između bogatih i siromašnih, većina šefova i vlasnika velikih korporacija bogati se na sustavu poslovanja koji koristi samo odabranima dok se zaposlenici maksimalno iskorištavaju bez mogućnosti aktivnog sudjelovanja u poslovnim procesima i donošenju odluka iako bi sigurno njihovim uključivanjem oplemenili sustav i kreirali veću vrijednost. Način na koji danas vodimo poslovanje neodrživ je, ljudi su mahom nezadovoljni jer se smatraju samo brojevima koji vlasnicima služe da postignu svoje (uglavnom materijalističke) ciljeve i maksimiziraju profite što u konačnici zadovoljava interese uske skupine ljudi te dugoročno nije održivo. Poslovanje koje dobrobit donosi samo pojedincu te ne uzima u obzir okolišne i društvene utjecaje u budućnosti neće biti dugog vijeka. Ravnotežu između tri principa održivog razvoja nužno je što prije uspostaviti kako bi se stvorili novi poslovni modeli koji će utjecaj na ljudske zajednice i okoliš te osigurati financijsku stabilnost.
Generalno kada govorimo o poduzetništvu i poduzetnicima razmišljamo o onima koji započinju vlastiti posao s jedinom svrhom zarade. Neka istraživanja i analize govore da trenutno u svijetu postoji 582 milijuna poduzetnika. Društveni poduzetnici izuzimaju se iz istog kalupa. Naime, radi se o pojedincima koji nastoje utjecati na određeni društveni cilj, koji koristi društvu i svojim poslovanjem doprinose pozitivnim promjenama u društvu.
Možemo li to promijeniti sadašnje poslovne modele i koja su alternativna rješenja?
Uvijek gdje postoji volja za uvođenjem novih rješenja, postoje i načini kako ih implementirati. Društveno poduzetništvo nije nepoznat pojam u Hrvatskoj, od 2015. godine postoji i strategija razvoja društvenog poduzetništva koja je na žalost slabo provedena no ipak je poslužila da se primjerom pokažu drugačiji poslovni modeli. Biti društveni poduzetnik ne znači da se ne može ostvarivati profit, no ovakav način poslovanja definira drugačiji način raspodjele profita. U društvenim poduzećima od uspješnog poslovanja profitiraju svi koji su doprinijeli takvom poslovanju, a ne samo vlasnici tvrtke. Strategija razvoja društvenog poduzetništva 2015.-2020. predstavlja konkretan iskorak u procesu unapređenja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Ovom Strategijom društveno poduzetništvo definira se kao:
Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice
Trenutačno ne postoji univerzalno prihvaćena definicija društvenog poduzetništva. Na razini EU prisutni su različiti koncepti i dionici društvenog poduzetništva, te su iz tog razloga Europska komisija i Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) predložili korištenje šireg termina društvenog poduzetnika kako bi svaka država članica mogla isti prilagoditi svojim potrebama i pretvoriti ga u nacionalni cilj. Da bi se poduzetnik okarakterizirao kao društveni, nužne su društveno-poduzetničke aktivnosti tijekom cjelokupnog životnog ciklusa subjekta. Europska komisija je također u svojoj „Inicijativi za društveno poslovanje“ (Social Business Initiative) pojmovno definirala koncept društvenog poduzetnika:
- a) društveni poduzetnik se određuje kao nositelj poduzetničke aktivnosti kojem je primarni cilj društveni utjecaj, a ne generiranje dobiti za vlasnike ili dioničare;
- b) društveni poduzetnik djeluje na način da pruža robu ili usluge na tržištu na poduzetnički i inovativan način te koristi ostvarenu dobit primarno za ispunjavanje društvenih ciljeva;
- c) način upravljanja poduzetničkim subjektom je otvorenog tipa te uključuje zaposlenike, korisnike i ostale dionike na koje utječe gospodarska aktivnost poduzetnika
Prema istraživanjima Dr. Joe Johnosona, koji je područje društvenog poduzetništva proučavao više od 25 godina, postoje četiri vrste društvenog poduzetnika:
Društveni poduzetnik u zajednici
Poduzetnik koji služi društvenim potrebama zajednice unutar malog zemljopisnog područja. Poduzetničke inicijative mogu biti bilo što - od stvaranja prilika za zapošljavanje marginaliziranih članova do izgradnje društvenog centra. Društveni poduzetnici ovog tipa obično su pojedinci ili male organizacije. Ovi poduzetnici rade izravno s članovima zajednice. To znači kreiranje područja s više interesa, ali i sporiji proces odlučivanja. Ovakav model poduzetništva donosi prednosti kreiranja dugoročnih rješenja za osjetljive zajednice. Članovi zajednice i lokalne organizacije vjerojatno će održivo nastaviti s projektom čak i bez daljnjeg izravnog uključivanja poduzetnika u životnom ciklusu projekta.
Primjer ovakvog društvenog poduzetništva u Hrvatskoj je socijalna zadruga Humana Nova koja danas zapošljava 41 osobu na širem području grada Čakovca od kojih su čak 22 osobe s invaliditetom, a 11 ih su pripadnici ostalih marginaliziranih skupina. Humana Nova od korištenog tekstila kreira nove proizvode i povećava im vrijednost, razvija nove proizvode te održava radionice i edukacije. Zadruga svojim djelovanjem doprinosi izgradnji tolerantnih društvenih odnosa i uravnoteženom korištenju resursa.
Neprofitni društveni poduzetnik
Ovi su poduzetnici usmjereni na društvenu, a ne na materijalnu dobit. To znači da prednost daju društvenom blagostanju u odnosu na potrebe tradicionalnih poslovanja. Reinvestiraju svu dobit u posao kako bi olakšali daljnje širenje usluga Neprofitni društveni poduzetnici obično su tvrtke i organizacije koje odlučuju koristiti svoju moć za društveno dobro. Priča o Goodwill Industries služi kao sjajan primjer: 1902. godine tvrtka je počela zapošljavati siromašne stanovnike da rade s doniranom robom, reinvestirajući svu dobit u programe osposobljavanja za posao. Ovim putem obično idu poslovni poduzetnici koji žele upotrijebiti svoje vještine za stvaranje promjena. Iako je često potrebno dulje da se pokažu rezultati, oni mogu djelovati u većoj mjeri. Pridruživanje lokalnom neprofitnom programu ili programu obuke obično je pouzdan način za početak.
Transformacijski društveni poduzetnik
Ovi su ljudi usredotočeni na stvaranje poduzeća koje može zadovoljiti društvene potrebe koje vlade i druge tvrtke trenutno ne ispunjavaju. Transformacijska kategorija društvenog poduzetnika često je ono u što neprofitne organizacije evoluiraju s dovoljno vremena i rasta. One postaju veće organizacije s pravilima i propisima - ponekad narastu do te mjere da rade s vladinim tijelima ili se integriraju u njih. Akceleratori poput The Social Innovation Warehouse sjajni su primjeri ovog tipa društvenog poduzetnika. Oni posebno osnažuju druge poduzetnike vođene utjecajem da stvore pozitivne promjene. Time se stvara sustav međusobno povezanih poduzeća usmjerenih na razvoj zajednice. Primjer kojeg imamo u Hrvatskoj je udruga Pokret Otoka koja svojim djelovanjem i razvojem usluga nastoji odgovoriti na potrebe lokalnih zajednica za znanjem i vještinama koje su im potrebne za daljnji održivi razvoj, provedbu zelenih i energetskih strategija te ispunjavanje ciljeva koji se od njih očekuju u narednom razdoblju sukladno Zelenom planu i strategiji borbe protiv klimatskih promjena.
Globalni društveni poduzetnik
Ovi poduzetnici nastoje u potpunosti promijeniti društvene sustave kako bi zadovoljili glavne društvene potrebe na globalnoj razini. Često se u globalne društvene poduzetnike transformiraju velike tvrtke kada shvate svoju društvenu odgovornost i započnu se koncentrirati na pozitivne promjene, a ne samo na profit. Tu su i najveće dobrotvorne organizacije kao npr. Fondacija Novaka Đokovića. Globalna potreba koja se spominje može biti bilo što, od besplatnog pristupa obrazovanju do čiste vode. Ovo je obično uzvišen cilj koji se proteže na kontinentima i povezuje mnoge organizacije i interese zajedno. Međutim, važno je biti svjestan i velikog rizika. Ako globalni društveni poduzetnici ne uspiju zadovoljiti potrebe i prikupiti dovoljnu podršku, njihov neuspjeh ima veći utjecaj od neuspjeha manjih organizacija. Ove su organizacije obično vezane uz određeni cilj i rade s drugim društvenim poduzetnicima kako bi to ostvarile. Veća je vjerojatnost da će globalni društveni poduzetnici nastati iz povezivanja s drugim društvenim poduzetnicima i izgradnjom globalne zajednice koja se bavi rješavanjem društvenih problema.
Društveno poduzeće označava pomno planiranu poduzetničku aktivnost kreiranu na način da pronađe inovativna i održiva rješenja društvenih problema. Cilj takvih poduzeća postizanje je dvojakog rezultata, što zapravo označava usklađenost poslovnih i društvenih ciljeva te održavanje ravnoteže među njima.
Ukoliko vam je potrebna podrška pri razvoju poslovne ideje, pripremi i/ili provedbi financijskog plana, planiranju projekata i njihovom financiranju obratite se s povjerenjem, a više informacija pronađite na web stranici društvenog poduzeća Synergia savjetovanje.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost tvrtke Synergia savjetovanje d.o.o.
