U sklopu aktivnosti EU Horizon projekata DesirMED - Demonstracija i uključivanje rješenja utemeljenih na prirodi za transformaciju Mediterana u prostor otporan na klimatske promjene, održana je radionica o primjeni Nature-based Solutions (NbS), odnosno zelenih rješenja za prilagodbu obalnog područja Splitsko-dalmatinske županije klimatskim promjenama. Radionica se održala u prostoru splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG) i posebna pozornost posvećena je Kaštelanskom zaljevu te gradovima Split, Solin, Kaštela i Trogir.
Martin Bučan iz Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu, istaknuo je kako je Splitsko-dalmatinska prva županija u Hrvatskoj koja je postala demonstracijski partner u projektu i predstavlja primjere dobrih praksi drugim europskim regijama. Ovaj projekt je, dodao je, kruna sinergije i rada s ostalim hrvatskim partnerima.
Projektni partneri iz Hrvatske uz SDŽ su Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), Sveučilište u Splitu - Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, te Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.
Ivan Sekovski, voditelj programa u Centru za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, rekao je kako je cilj EU misije „Prilagodba“ unutar koje se odvija projekt DesirMED, pomoći najmanje 150 europskih regija na putu prema otpornosti do 2030. g. - Potrebno je ubrzati implementaciju transformativnih rješenja potrebnih za dugoročno povećanje otpornosti na klimatske promjene, baziranih na prirodnim rješenjima. - naveo je Sekovski.
Sudionici radionice bili su predstavnici projektnih partnera, sastavnice splitskog Sveučilišta, predstavnici gradova Kaštela i Trogir, predstavnici organizacija civilnog društva, te predstavnici Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Ravnateljstva Civilne zaštite i DHMZ-a. Radionica je imala za cilj stvaranje zajedničke vizije budućnosti Kaštelanskog zaljeva.
Već usvojeni Plan upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Splitsko-dalmatinske županije (Obalni plan SDŽ), Plan upravljanja obalnim područjem Grada Kaštela i Plan prilagodbe na klimatske promjene za područje rijeke Jadro, početna su točka zelenih rješenja za uski obalni pojas Kaštelanskog zaljeva.
U timskom radu, pod moderiranjem Margite Radman iz udruge Sunce, sudionici radionice su razrađivali rješenja za održivu budućnost i klimatsku otpornost, imajući u vidu potencijal i prepreke za primjenu zelenih rješenja. Kao najveće prepreke prepoznali su dostupnost financijskih sredstava, neriješene imovinsko-pravne odnose, oborinsku odvodnju koja je u potpunosti nerazvijena u sva četiri grada na području zaljeva, te činjenicu da nijedan grad ne upravlja svojom obalom ni pomorskim dobrom.
Sudionici radionice su zaključno prezentirali viziju Kaštelanskog zaljeva i kako ga oni vide 2040. godine: povezan, siguran, održiv i zelen. Predložili su primjenu zelenih rješenja poput pontona protiv plavljenja, podizanja „zelenog zida” na padinama Kozjaka, poticanja postavljanja propusnih podloga radi smanjenja betonskih površina i širenja zona zaštićenih prirodnih područja. Kao poseban problem istaknuli su prometnu povezanost područja. Neka od mogućih rješenja koja su spomenuta su i brze brodske linije prema Zračnoj luci Sv. Jeronim Split i otocima. Među prijedlozima je istaknuto i povezivanje gradova i općina u Kaštelanskom zaljevu u veću aglomeracijsku zajednicu za potrebe lakšeg apliciranja na velike projekte.
Također, voditeljica projekta Atlantic-Arctic Agora (A-AAGORA) i izvanredna profesorica Martina Baučić FGAG-a, kratko je predstavila i taj projekt, također financiran iz programa Horizon Europe, koji se bavi zaštitom i obnovom morskih i slatkovodnih ekosustava i bioraznolikosti, te ublažavanjem učinaka klimatskih promjena.
Institucionalni kapacitet za rješavanje ovih problema nam je slaba točka. - istaknula je Baučić, te navela primjere uspješnih rješenja iz Portugala i Irske.
Članica projektnog tima FGAG-a Samanta Bačić, viša asistentica na Katedri za geodeziju i geoinformatiku, predstavila je dosadašnje znanje o klimatskim promjenama i utjecajima na obalno područje Kaštelanskog zaljeva, s naglaskom na poplave, suše, požare i obalnu eroziju. U naseljima obalnog područja u Splitu i Kaštelima, te dijelu naselja u Trogiru i Klisu živi 80 posto stanovništva Splitsko-dalmatinske županije. Najviše hrvatskog stanovništva koje će biti ugroženo poplavama se nalazi upravo u Kaštelanskom zaljevu. - istaknula je Bačić dodavši kako je procjena napravljena na temelju studije DIVA iz 2015.godine koja je analizirala poplavljena područja u Hrvatskoj uslijed klimatskih promjena. Bačić je istaknula i kako je najugroženije naselje od poplava u pilot području Vranjic. Kao rezultat velike urbanizacije tog područja, u scenarijima ugroženosti od poplava, velika je vjerojatnost da će dvije tisuće objekata biti ugroženo od poplava.
Dosadašnjim istraživanjima dane su konkretne smjernice za buduće prostorno planiranje kako bi dobili održive gradove, otporne na sve veće klimatske promjene. - zaključila je Bačić.
Program DesirMED financiran je sredstvima Horizon Europe programa Europske unije. Projekt traje 60 mjeseci, i ukupna vrijednost projekta je gotovo 18 milijuna eura.
