Prema izvješću Europske agencije za okoliš, sektor prometa bio je odgovoran za četvrtinu emisija CO2 u EU 2019. godine. Emisije iz ovog sektora u stalnom su porastu i EU ulaže znatne napore kako bi se smanjila emisije iz ovog sektora. U sklopu ESG akademije HGK, Hrvatska gospodarska komora održala je posebno izdanje akademije na temu Održivi promet danas u Zagrebu.
„Cilj radionice je predstaviti koji su ciljevi i obaveze postavljeni za dekarbonizaciju sektora prometa i kako je predviđen razvoj infrastrukture za alternativna goriva. Polaznici će saznati koji nas strateški projekti i investicije očekuju u narednom razdoblju kako bi radili na dostizanju ciljeva postavljenih Europskim zelenim planom. Osim prilagodbe na nove obveze i transformaciju prema održivom prometu, uvijek gledamo kako potaknuti i razvoj inovacija u održivim rješenjima u našoj industriji, tj. kako možemo postati konkurentni u zelenim rješenjima,“ poručila je Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK.
„Pred Hrvatskom je milenijski izazov – kako osigurati povećanje udjela obnovljivih izvora u sektoru prometa s trenutno skromnih 2,4% (začelje EU) na regulatorno nužnih minimalnih 21,6% do 2030. Odgovor leži u pametnoj primjeni zrelih tehnologija koje imaju objektivne šanse biti primijenjene. Elektromobilnost je iz navedenog aspekta najzrelija tehnologija. Poticanjem investicijskog ciklusa u iznosu od 150 milijuna eura u razvoj kritične infrastrukture za punjenje do 2030. godine može se omogućiti prometovanje od čak 70 tisuća električnih vozila, čineći 5 posto udjela u ukupnom broju vozila te nominalno doprinoseći s gotovo 20 posto udjela obnovljiva izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji. Raduje također činjenica da je HGK prepoznao nužnost okupljanja operatora mreža punionica u Grupaciju za elektromobilnost HGK,“ istaknuo je Dino Novosel iz tvrtke GreenWay Hrvatska, moderator panela o dekarbonizaciji prometa u sklopu radionice.
Da je infrastruktura ključna stavka, potvrdio je i Bruno Židov iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. „Važnost uvođenja infrastrukture za alternativna goriva očituje se ne samo u smanjenju negativnog utjecaja prometa na okoliš, već i u poticanju gospodarskog razvoja kroz stvaranje novih radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije. Za ostvarenje definiranih ciljeva u vidu razvoja infrastrukture za alternativna goriva, razvoja tržišta niskougljičnih goriva, poticanja održivog urbanog prometnog sektora te postizanja određenog udjela vozila s pogonom na alternativna goriva u novoprodaji u razdoblju do 2030. godine, potrebna financijska sredstva procijenjena su na oko 1,5 milijardi eura,“ rekao je Židov.
Plan za strateški razvoj prometne infrastrukture koja podržava klimatske ciljeve predstavio je Marko Boban, voditelj Službe u Upravi za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Prioriteti su smanjenje štetnih emisija u prometu, fokus na željeznicu, naravno u konačnici bez dizel vuče, investicije u infrastrukturu punionica za alternativna goriva i ulaganje u inovacije. „Projekti dekarbonizacije prometa u Hrvatskoj uz daljnje širenje kapaciteta obnovljivih izvora energije predstavljaju ključne korake prema ostvarenju ciljeva "Fit for 55" i smanjenju emisija CO2. Nastavak ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj održivih tehnologija, uz promicanje politika sufinanciranja, ključan je za ostvarenje održive prometne budućnosti,“ poručio je Boban.
Neki od predstavljenih projekata su nova uloga Zagreba kao glavnog logističkog čvorišta, razvoj željeznice Zagreb-Rijeka, željeznica prema Splitu u sklopu proširene osnovne mreže TEN-T-a te razvoj lučke uprave Rijeka.
Udio obnovljivih izvora energije u prometu na razini EU iznosio je 9.6 % u 2022. godini, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio svega 2,4 %. EU je postavila cilj od 29 posto za 2030. godinu Direktivom EU 2023/2413 o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora, a u Nacrtu ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskoga plana Republike Hrvatske postavljen je cilj od 21,6 % udjela OIE u prometu do 2030. godine.
