- Više nego ikad uz obilježavanje Dana planeta Zemlje svjedoci smo čudesnog oporavka prirode u smislu nestajanja svih onih ljudskih aktivnosti koje su dovodile opstanak u pitanje a nama su značile napredak.
Prije dvadesetak godina postala je popularna hipoteza znanstvenika Jamesa Lovelocka o samoživućoj planeti Gea kao univerzalnom organizmu koji stvara život. Njegova zabrinutost za budućnost rasta bez granica promovirala je još jednu tezu koja čovjeka i ljudski rod promatra kao samo jedan organizam u toj sveobuhvatnoj međuovisnoj igri pa kad njegovo štetno djelovanje po sustav samoregulacije života dosegne kulminaciju, Gea će ga odbaciti i uništiti.
Danas smo svjedoci kako jedan običan izmet drugog sisavca može postati poguban za ljudski rod. Tvrdnja ravnateljice za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić „Priroda je najveći i najuspješniji bioterorist” iznenadila je javnost.
Bill Gates je u svojim futurističkim predviđanjima odavno upozoravao na ovakve scenarije.
Gdje smo sada? Iznenađeni i nespremni u EU i svijetu polako prebacujemo odgovornost na druge. Globalizacija je pokazala izuzetnu ranjivost koju niti jedan matematički model simulacije krize nije mogao pretpostaviti. Informatizacija društva nije stvorila očekivano globalno selo nego čak povećala koncentraciju života u velikim gradovima. Veliki gradovi su na obalama mora gdje prijete klimatske promjene. Novi sojevi virusa ili bioterorizam ostaju otvorena prijetnja ljudskom rodu u prenapučenim gradovima. Slika budućnosti nije fatalistička ali vrlo malo se vidi i nudi rješenja kako dalje - stoji u priopćenju Zelenih Dalmacije.
Zeleni Dalmacije predlažu
- Hrvatska kao mala i slabo naseljena zemlja ima šansu da se prvenstveno okrene mlađoj populaciji, ponudi nove vizije opstanka. To je strateško pitanje Hrvatske kao naroda.
Prošle godine Zeleni Dalmacije sudjelovali su na dobro organiziranom panelu u hotelu Solaris o kršu.
Krš zauzima najveći dio naše zemlje, a potpuno je zapostavljen kao resurs razvoja.
Od proizvodnje ekološke hrane i vinogradarstva do turističkih sadržaja raznih OPG-ova do novih uslužnih tehnoloških inkubatora on može biti atraktivan novim kretanjima ka manjim samoodrživim ekološkim dobro organiziranim zajednicama koje žive novim stilom života.
Oni nisu idealistički koncept nego već egzistiraju u mnogim zemljama a ima ih desetak tisuća. Za nas su lički prostori i Dalmatinska zagora bogati vodom, pašnjacima, šumama pravi izazov za pokretanje ovih zajednica. Za početak od 20 do 50 stanovnika na prostorima gdje je zemlja u vlasništvu države i postoji kakva takva infrastruktura u prometnom smislu. Razni ekonomski instrumenti države mogu potaknuti razvoj. Možda budućnost pripada samodovoljnim malim tehnološkim parkovima i ovako organiziranim jedinicama.
To bi bili hibridi eko sela i početka stvaranja manjih urbanih sustava kao ideja novog zadrugarstva koje je bilo jedan od najuspješnijih oblika privređivanja u prošlosti Hrvatske - zaključili su.
