Premijer Andrej Plenković s ministrima je u srijedu na sjednici Vlade donio niz važnih odluka, među kojima se posebno ističe Nacrt konačnog prijedloga zakona o priuštivom stanovanju te odluka o puštanju na tržište obveznih zaliha nafte i naftnih derivata.
U uvodnom govoru premijer izvijestio o iznimno zahtjevnoj akciji spašavanja na rijeci Savi. "Tijekom noći došlo je do prevrtanja čamaca u kojima se nalazilo 30-ak ilegalnih migranata te je tijekom noći organizirana velika akcija spašavanja, za sada nema potvrda da je netko preminuo, no kako se to događalo tijekom noći, još uvijek čekamo informacije", rekao je.
"Došlo je do prevrtanja čamaca koji su naletjeli na močvarno područje u rijeci Savi. S obzirom na teške uvjete, čekamo službene potvrde o spašavanju. Svi ljudi koji su izvučeni iz rijeke su dobro i o njima se vodi skrb", rekao je premijer, piše Dnevnik.hr.
Plenković je zatim podsjetio i na snažno nevrijeme prošlog tjedna, posebno u Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji, te zahvalio svim službama koje su se angažirale u pomoć građanima. "Vlada će pomoći u saniranju šteta. Molim sve sugrađane da prate upozorenja i nastoje poduzeti mjere da dođe do što manje šteta ako ponovno budemo izloženi olujnom vjetru", naglasio je.
Podsjetio je i na posjet ministra Anušića vojnicima u Litvi u sklopu NATO-ovih aktivnosti i zahvalio svim vojnicima koji sudjeluju u misijama.
Podsjetio je na prošlotjedni posjet LNG terminala i terminala Janaf te rekao kako transport Janafovih kapaciteta funkcionira normalno. "Osigurali smo opskrbu i plinom i naftom, što je posebno važno u današnje vrijeme energetske krize", rekao je.
"Dobili smo 900 milijuna eura iz mehanizma EU-a Nacionalnog fonda za potporu i razvoj, povukli smo sredstva i svi nadležni resori rade na tome i da se dodatne dvije tranše privedu u roku", naglasio je premijer. "Taj novac ide na prošireni plinovod, na usluge mobilnih ljekarni i nadogradnju regionalnih centara te STEM i komunikacijska područja i niz drugih aktivnosti, kao i izgradnju novih škola", rekao je Plenković te poručio onima koji ne znaju na što se sve ulažu dobivena sredstva da pogledaju te rezultate.
Komentirao je i inflaciju od 4,8 posto u ožujku te rekao kako je to izravna refleksija rata na Bliskom istoku. "Svjesni smo inflacije i inflatornog pritiska, inflacija je porasla na cijelom području eurozone kao izravni utjecaj rata", naglasio je Plenković te podsjetio na deseti paket mjera Vlade, amortizaciju cijena naftnih derivata, te istaknuo kako nema potrebe za podizanjem cijena i stvaranja ekstradobiti, već je vrijeme za solidarnost u ovim krizama. Podsjetio je da nije došlo do promjene u cijeni struje i cijeni plina, već samo u naftnim derivatima.
"Svi u tom lancu trebali bi biti vrlo suzdržani u podizanju cijena", naglasio je.
Odluka o dizelskom gorivu
Predstavljen je i prijedlog odluke o puštanju na tržište obveznih zaliha nafte i naftnih derivata.
Ministar Ante Šušnjar izvijestio je kako je na sastanku međunarodne agencije za energiju donesena odluka o otpuštanju 400 milijuna barela sirove nafte iz rezervi zemalja članica EU-a.
"Iako HR nije članica međunarodne agencije za energiju, predlažemo da HR sudjeluje u kooridiniranoj akciji puštanja 35 tisuća tona dizelskog goriva na tržište", izvijestio je ministar. "Ovom odlukom pokazujemo jasnu spremnost za doprinos stabilnosti tržišta", naglasio je Šušnjar, piše Dnevnik.hr.
"Ovo nije ništa izvanredno, jel' tako?" pitao je premijer ministra. "Recite ljudima da je ovo sve normalno."
"Ovo je u duhu solidarnosti i zajedništva s drugim zemljama koje su primorane to napraviti. Mi imamo dovoljne zalihe i mi smo to prihvatili i imamo sve pod kontrolom", odgovorio je ministar Šušnjar.
Iz Vlade su u priopćenju izvijestili o detaljima ove odluke:
"Na današnjoj sjednici Vlade RH donesena je odluka o puštanju 35.000 tona dizelskog goriva iz obveznih zaliha na tržište. Mjera se provodi radi stabilizacije opskrbe u uvjetima poremećaja na globalnom tržištu nafte uzrokovanih krizom na Bliskom istoku i otežanim tranzitom kroz Hormuški tjesnac.
Hrvatska se, u duhu europske solidarnosti, pridružuje koordiniranoj akciji država članica EU, pokrenutoj nakon odluke Međunarodne agencije za energiju od 11. ožujka 2026. o zajedničkom otpuštanju 400 milijuna barela iz strateških zaliha. Otpuštanje će provesti Agencija za ugljikovodike po tržišnim cijenama temeljenima na Platts kotacijama.
Riječ je o redovnoj proceduri za koju nema razloga za uznemirenost jer je opskrba stabilna i sigurna."
Nakon sjednice Vlade ministar Šušnjar je novinarima pojasnio o kakvoj je odluci riječ. Rekao je kako je to odluka koja pomaže tržištu te da se strateške robne zalihe zanavljaju svakih šest mjeseci.
"Mjera je donesena radi stabilizacije tržišta i otpustili smo svega 4,7 posto naših ukupnih zaliha i nema nikakvih izvanrednih okolnosti na tržištu, naša razina opskrbe je osigurana", istaknuo je ministar.
Rekao je da, kako zasad stoje stvari, takvih odluka više neće biti, riječ je o dovoljno velikim količinama koje su otpuštene i opskrba u RH ide redovito, Hrvatska jedina ima rafineriju na tržištu i nema nikakvog straha za moguće dovoljne količine.
Zanavljanje je, pojasnio je, obnavljanje zaliha radi zadržavanja kvalitete proizvoda.
Prijedlozi i odluke
Vlada će u saborsku proceduru uputiti i prijedloge triju zakona koji bi, usklađivanjem s europskim zakonodavstvom, trebali osigurati veću zaštitu potrošača i sudionika javnog djelovanja.
U Zakon o obveznim odnosima transponiraju se dvije europske direktive, o odgovornosti za neispravan proizvod te o promicanju popravka robe, čiji je cilj potaknuti potrošače na dulje korištenje proizvoda i smanjenje otpada. Tim izmjenama proizvod bi nakon uporabe trebao postati sirovina, a ne otpad, dok se veća zaštita potrošača ogleda u proširenju kruga odgovornih osoba, pa će se tako naknada štete moći, osim od proizvođača, zahtijevati i od uvoznika, zastupnika proizvođača, pružatelja usluga ispunjavanja narudžbi, dobavljača te pružatelja internetskih platformi.
Izmjenama Zakona o stečaju potrošača ti se predmeti prenose na trgovačke sudove, specijalizirane za stečajne postupke. Cilj novog Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje je zaštita novinara, izdavača, medijskih organizacija, prijavitelja nepravilnosti, boraca za ljudska prava, organizacija civilnog društva, sindikata, umjetnika, istraživača, članova akademske zajednice i drugih od neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka.
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada će dati odgovor Upravnom sudu o sporu zbog postupanja u vezi s dočekom hrvatske rukometne reprezentacije. Raspravit će, između ostalog, i prijedlog odluke o izmjeni Odluke o donošenju Bilance strateških robnih zaliha.
