Prva sjednica splitskog Gradskog vijeća je tematska sjednica o imovinsko-pravnim odnosima u Park-šumi Marjan.
16:45 - Joško Markić (SDP) ispričao što je nekoliko sati morao izbivati iz gradske vijećnice zbog obveza u bolnici.
Potom je za trenutnu situaciju na Marjanu, među ostalim, optužio netrpeljivosti unutar koalicije HDZ-HGS.
- Materijali za Tematsku sjednicu o Marjanu zorno prikazuju disfukcionalnost i neučinkovitost gradske uprave te nered i osobnu netrpeljivost unutar HDZ-HGS koalicije koja je dovela do pustošenja Marjana. Na djelu je takva količina šlampavosti da se zapitate je li se uistinu radi o amaterizmu ili sve ovo ima neki dublji i nama nepoznati cilj. Svjedočimo svađi i otvorenom neprijateljstvu glavnih aktera sanacije, a oko koje očekujem da će puno toga u budućnosti reći i Državno odvjetništvu. Ni oni koji su najodgovorniji za kvalitetno upravljanje Marjanom se ne trpe niti kvalitetno komuniciraju. Ta netrpeljivost ide toliko da čitamo o odluci iz travnja 2019. kojom se blokiraju i kontakti s drugom stranom, a odgovorni o novostima iz svog resora saznaju iz medija. Gradonačelnik, koji je odgovoran da sve gradske službe i ustanove usklađeno funkcioniraju, mora snositi političku odgovornost jer je to dopustio, dapače i sam je aktivni sudionik takvog, profesionalno nakaradnog, odnosa.
Posljedično dolazi do pustošenja šume prema čl. 209. Kaznenog zakona i nezakonite sječe 60% stabala na Marjanu, a što iznosi nalaz Državnog inspektorata iz listopada 2019. Važno je znati da nisu sva od tih 60% stabala bila zaražena potkornjakom i da se očito sjeklo što je kome u tom trenutku palo na pamet. Posljedice poput erozije tla, vjetroizvala, učinka na ekosustav nam tek predstoje. A upitno je je li problem potkornjaka definitivno riješen. Kako je na ovaj nalaz gradska uprava reagirala, jesu li se ikako pobili ovi skandalozni navodi? Nisu. Ako se pravimo da se nešto nije dogodilo, istu grešku ćemo napraviti nanovo. Naravno, ako se radi o grešci, a ne o razrađenom planu.
Često se u Gradskoj vijećnici poziva na struku i zakone, ali se i vješto to po potrebi zlouporabi u razne svrhe. Pritom se elegantno prešućuju dijelovi Izvješća ili izjava koji ne odgovaraju „političkom trenutku“. Stoga je važno ponoviti ono što sam nekoliko puta izjavio tražeći potvrdu Gradske uprave, a koja je to stalno izbjegavala. Sada je to u dokumentima vidljivo. Početak šlampavosti cijelog procesa sanacije, ali i budućnosti gospodarenja Marjanom, kreće od trenutka u veljači 2019. kada se usvojio Operativno dinamički plan sanacije o kojem su na sjednici Stožera civilne zaštite predstavnici šumarske struke glasali protiv. I umjesto da se na trenutak stane i razmisli, bezglavo i „šerifski“ se kreće dalje s procesom koji je od tog trenutka kontaminiran i osuđen na propast. Kao i za mnoge druge gradske projekte koji su završili fijaskom, i ovdje se pokazalo da je Gradskoj upravi forma i javna percepcija njihovog rada važnija od sadržaja. Puno je lakše mahati i s plikom Izvadaka iz katastra i vlasničkih listova nego ih prolistati i vidjeti na koliko njih je Grad Split uistinu upisan kao vlasnik. Izvlačenje na argumente poput „problemi su dugogodišnji“ možda i abolira prvu godinu mandata, ali ne ako se tri godine ne maknete s polazišne točke, a usput ignorirate one koji na taj problem ukazuju.
Potreban nam je razum i zajednička suradnja svih za dobrobit Marjana. Smjer uređenja i razvoja cijelog zaštićenog područja mora biti zajednički. Kao što gradske službe i ustanove ne smiju biti međusobni neprijatelji i moraju surađivati, tako ni gradski vijećnici koji ukazuju na problem nisu neprijatelji gradskoj upravi. Slušanje i prihvaćanje dobrih argumenata suprotne strane nije pokazatelj slabosti onoga tko ih prihvaća već političke veličine i mudrosti - kazao je Markić.
16:40 - Žao mi je da je jedini licencirani šumar u Javnoj ustanovi. Napravljen je plan rekonstrukcije, te se nadam da će doći do gospodarenja Park šume Marjan, prema Zakonu o šumama. Nadam se da će doći do primanja nekoliko šumara, biologa u Javnu ustanovu. To je pozitivno. Žao mi je da nije donesen program gospodarenja. Bit će potrebna revizija tog programa. Program je vraćen na doradu - rekao je Mirko Ruščić, predsjednik Povjerenstva za Marjan.
16:10 - Kristina Vidan pitala je ravnatelja Damira Grubšića o odgovornosti Javna ustanove Park-šuma Marjan za aktualnu situaciju na Marjanu, osobito kada je u pitanju prošla uprava.
Odgovorio je Grubšić:
- Robert Koharević je zaposlen za stalno. Nisam našao prethodne stegovne postupke, radi po nalogu koje mu dam. Sve se radi po Zakonu o radu. Od kada sam ja ravnatelj, striktno radi što mu se kaže. Ako je nešto radio prije mene, trebalo je reći na Gradskom vijeću.
Od kada sam ravnatelj, nemam zakonsku osnovu dati mu otkaz. Priča postoji prije mene. Čim sam preuzeo mandat 11.7. Trebalo mi je 15 dana da "snimim" ustanovu itd. Nije postojao deponij za odlaganje zaraženog materijala. Uveli smo šumski rede, izgulili smo koru stabala. Koristili smo insekticidne mreže.
U međuvremenu se JU ponaša kako kaže Zakon o šumama, mi nemamo zakonske pretpostavke za gospodarenje.
Po iskustvu, Hrvatske šume nisu baš bile zainteresirane za upravljanje Marjanom. Stvaram preduvjete da kada zakonski to bude moguće, da to postanemo. Šumari su deficitarno zanimanje, ali već imam pregovore s nekima. Nećemo gubiti glavu ako ostanemo bez šumara.
- Što se tiče EU projekta, neke aktivnosti su tijeku, a neke tek slijede. Za detalje pitajte g. Budišu. Još bih rekao da nitko ne zamjećuje da JU radi svoje projekte poput obnova ograda, na puno mjesta je bilo otvoreno za ulaz neovlaštenih osoba, obnavlja se solarna rasvjeta. Želimo napraviti dobro za Marjan. U ovoj godini želimo sve skaline popraviti, a znate kakve su od Židovskog groblja. Pogledajte cestu od sv. Jure prema gore, potpornog zid ispod Botaničkog vrta... Za to je zadužen PMF, ali mi tražimo sredstva. Želim poboljšati stanje na Marjanu, to je moj motiv - rekao je Grubšić dodavši da je za to da Marjan ostane splitski, ne želeći se direktno izjasniti je li za ili protiv tabularne izjave.
- Kažete da Hrvatske šume nisu zainteresirane za upravljanje Marjanom. Kada se to kaže, to treba dokumentirati određenim činjenicama ili pozvati Hrvatske šume da se izjasne.
Čuli smo da ste vidjeli draft verziju izvješća o stanju šume u vezi potkornjaka, pa nam kažite što znate. Što je s EU projektom "Marjan brdo prošlosti, oaza budućnost", koji je vezan uz budućnost i ulaganja - rekao je Grubšić.
- Pokušava se relativizirati krivnja i spominju se prošle uprave. Danas su mnogi problemi otvoreni, no nitko ne priča o krivnji udruga građana koji su isforsirali stvaranje Kriznog stožera. Udruge građana su pozivale ljude na prosvjede, mimohode, huškali su ljude uz pomoć medija da će se na Marjanu graditi kuće i stanovi. U jednom trenutku nije bilo razuma. Apeliralo se da se sluša struka, no bio je glasniji glas ulice. Smetao im je traktor, no sada im ne smeta bager. To se ipak dogodilo pa vas pitam ravnatelju, koji ste najviše bili izloženi napadima, kritikama. Optuživalo vas se da traktorskim vlakama pripremate teren građevinskom lobiju. Zbog toga posao nije bio povjeren vama nego Kriznom stožeru. G. Ruščić i Ružić su gurnuti u "vatru" samo jer mi nismo mogli reći "ne"- pitao je Ante Zoričić.
Odgovorio je Grubšić:
- JU je bila preko 700 tisuća kuna u minusu, a odgovorno vam tvrdim da danas nemamo kune duga. 15-20 ljudi smo zarotirali neprimjetno, stranke se povlače kada nas tuže, sporova više nema. Uklonili smo latentnu opasnost, iako se provlači teza da smo invalidna udruga. Tu se javlja odgovornost koju stalno spominjem. Za sve što se kaže i napravi treba odgovornost.
Gdje ste u ovoj akciji vidjeli iti jedan elaborat osim operativnog plana? Tu nema govora o vučnicama. JU ima svojih grešaka, sve postoji dokumentarno. Ustanovljeni su problemi i uklanjamo ih. Kada bih znao za bilo kakav građevinski lobij, budite uvjereni da bih prvi izašao s tim. Kada se ne bih mogao s tim boriti, odstupio bi kao ravnatelj. Nitko mi nikada nije pristupio s tom namjerom.
Bager na gumenim gusjenicama ne može ništa napraviti sastojini. Ova metoda koja je ovdje upotrebljena bez suglasnosti, najave... U ugovoru stoji da treba poštivati Zakon o šumama.
15:15 - Nismo izgubili vrijeme. Želimo da popunjavanje koje se bude radilo na Marjanu bude dobro i uspješno. Ići grlom u jagode ne bi bilo dobro. Treba se osigurati kvaliteta i broj sadnica kojima će se popunjavati Marjan. Do sada su obiđene dvije najviše pogođene površine. Na Mediteranu najbolje vrijeme sadnje je jesen. U proljeće je to znatno skuplje zbog financija i vremena - kazala je ravnateljica.
Mate Omazić rekao je da na Marjanu i dalje vrijedi status neposredne opasnosti od nastanka elementarne nepogode.
Ravnatelje Damir Grubšić na početku je rekao da su Hrvatske šume ugovorno gospodarile od ožujka 2015. do 13.12.2018. JU je ponudila novi ugovor koji nisu prihvatili.
- Njihovo gospodarenje odvija se u vrijeme početka prenamnažanje potkornjaka. Ugovori su javno objavljeni na našoj stranici.
JU osnovana je 2005. po Zakonu o zaštiti prirode kako bi štitila zaštićeno područje. Njen zadatak nisu zamršeni vlasnički odnosi. Svi smo mi stavljeni u službu grada kako bi se imovinsko-pravno pitanje riješilo zakonski. Ako smo do sada grublji prema svom osnivaču, drugačije ne znamo.
Potkornjak je još tu i ulazi u 7. generaciju koja izlazi na proljeće.
Potrebno je razlučiti poslove za zaštitu prirode od šumskog gospodarenja (uzgoj, sječa) taj zakon je naš lex specialis. JU ne gospodari nego upravlja svojim područjem jer za to nema dozvolu osnivača. Imamo licencu koju smo u međuvremenu proširili i time su se stekli uvjeti da možemo gospodariti većim područjem. Za popunio šumsko gospodarenje čekamo dopunu odluke o osnivanju. Dubokog sam uvjerenja da mi to možemo i da ne postoji zakonska prepreka da to ne obavljamo u ime grada. Imam direktan konstruktivni prijedlog a to je osnivanje privremenog ureda u kojem će biti predstaviti zemljišnika i katastra, da bi se ubrzalo stvari. Odmah spariti geodeziju, zemljišnik i vlasništvo.
Treba rješavanju imovinsko-pravnih odnosa dati prioritet. Zakonskog poslovanja bez toga nema. Na nama je da se pozicioniramo strukovno, zakonski u ovome svemu. Tražeći tabularnu izjavu je priznala da Marjan nije njen. Imamo usvojeni financijski plan, ni poslovanje se treba zakonski urediti. Imali smo tri programa gospodarenja do sada. Zakon o šumama je jasan i kaže da mogu postojati samo državni i privatni šumoposjednici. Izrađen je program za privatne šumoposjednike, a program nije prihvaćen. Ministarstvo traži da se grad izjasni želi li biti privatni šumoposjednik.
JU angažirala je 2016. Hrvatski šumarski institut i tada potkornjak nije pronađen, a šumar je tada već govorio da je potkornjak tu. 2017. Hrvatske šume nisu više htjele poslovati s nama, ne vidim razlog zašto bi sada.
JU je pozivala osnivača kako u vezi potkornjaka, tako i u vezi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Danas imamo slučaj da osnivač naručuje rekonstruiranje JU od strane Hrvatskog šumarskog instituta kada su Park-šumom gospodarile Hrvatske šume, i kada se nije prepoznala prisutnost potkornjaka, a sada se za gospodarenje se predlažu iste te Hrvatske šume. Je li to paradoksalno zvuči? Izvadite stenograme!
Planiramo raspisati natječaj za nove stručnjake, biologe u Park-šumu Marjan. Koliko to vremena odnosilo, to jednostavno treba napraviti.
Prije Nove godine Grad i Upravno vijeće su usvojili novu sistematizaciju. Sukladno preporukama ljudi koji rade na planu upravljanja, zatražilo smo pojačanja za Javnu ustanovu. JU nije moja firma, izvršit ćemo sve što nam Grad naloži u okviru zakona i to nikada nije bilo sporno.
14:20 - Ako mi ne vidimo da potkornjak ne radi štete, on postoji. U jednoj godini ima 3 do 4 svoje generacije, a onda se događa prekobrojnost i velika šteta. U JU su doznačili stabla, posjekli ste ih. Pojavilo se sušenje što je indikator da je potkornjak ponovno aktivan. Hoće li nove doznake obuhvaiti nova stabla koja su zaražena ili ne možemo procijeniti samo na temelju vizualne procjene.
Postoji projekt koji Institut vodi u suradnji s JU PŠM. Kolega Pernek vodi projekt. Poslano je preliminarno izvješće g. Grubšiću. Tek tada ćemo na temelju istraživana i obrade podataka znati što dalje s potkornjakom - odgovorila je Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta na upit Tonća Blaževića.
12:40 - Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta:
- HŠI je potpisao sporazum o suradnji s Gradom Splitom vezano uz probleme u kojima se nalazi Marjan. Od kolovoza do sada napravili smo par projekata.
Alma Peroš, revizorica za rekonstruiranje Javna ustanove:
- Provela sam financijsku reviziju JU Park-šume Marjan na temelju dostavljene dokumentacije. Uočeni su neki nedostaci koji su dati u preporukama kako da se uklone. Nedostatke, a ne nepravilnosti, uklanja ravnatelj.
Martina Đodan, Hrvatski šumarski institut:
Elaboratom je predviđena obnova nekoliko područja. Radi se o osjetljivom zahvatu zbog koje je bio potreban jedan ovakav sveobuhvatan projekt. Detaljno smo prešli izdvojena područja koja su prioritetna za obnovu. florističkim snimanjem utvrđeno je da se radi o mediteranskoj vegetaciji. Sama vegetacija ima svoj tijek, ako se potpomogne ljudskom rukom. Napad potkornjaka je samo jedna karika, radi se o vegetaciji koja je došla do kraja jedne svoje faze. Utvrdili smo da je na nekim površinama zaista pionirska vegetacija pripremila zamjenu tla, no negdje je stanje pionirske vrste bilo takve da se područje ne može konvertirati i stabilnije vrste. konačnici na Marjanu želimo crniku i crni jasen, što je dugoročna šuma.
Uvjeti na Marjanu su teški, a sve je otežano zbog klimatskih promjenama gdje je Sredozemlje najteže pogođeno. Prilikom sadnje biljaka moramo paziti da umanjimo mortalitet. Količina sadnica je određena. Na središnjim dijelovima ploha smo ustanovili da moramo saditi smjesu pionirskih vrsta, dok će se na rubnim dijelovima saditi hrast crnika.
Uočen je i manji dio stabala u daljnjem sušenju nakon sanacije. U prvom redu preporučili bi stabla za doznaku i sječu, ali treba provesti pripremne radove. Zbog pripremnih radnji preporučujemo jesensku sadnju. Tada je najveće preživljenje sadnica, no potrebno je osigurati kvalitetan šumski materijal.ž
Bitno je njegovati sadnice nakon sadnje. Posao sadnje trebali bi raditi stručnjaci Hrvatskih šuma. Iako posao može izgledati jednostavan, iskopati rupu i zasaditi, no stručnjaci najbolje znaju detalje ovakvog posla.
12:20 - Kristina Vidan (Pametno) usporedila je situaciju na Marjanu s biblijskom pričom.
- Priča o Marjanu mogla bi se usporediti s biblijskom pričom o kralju Solomonu i dvije majke, pri tom je gradonačenik Opara preuzeo ulogu majke koja uporno laže da je dijete njeno, pa čak pristaje da se raspolovi i umre, rađe nego da prizna da dijete nije njeno. Tako je gradonačenik odlučio da ne potpiše tabularnu izjavu kojom bi priznao zakone RH i odluku Vrhovnog suda RH, te je svojom samovoljom onemogućio stvaranje zakonskog okvira za gospodarenje šumom, a da to sad nije pravno argumentira. To je dovelo do situacije u kojoj nam je trebalo proglašenje opasnosti o elementarne nepogode da bi se bilo kakvi šumarski radovi u Park šumi Marjan obavljali u situaciji kad se doslovno iz svemira vidilo da šuma propada pod najezdom potkornjaka. Time je otvorena Pandorina kutija, jer se pod izlikom spašavanja procesom sanacije upravljalo tako da se svjesno kršio zakon o šumama i po nalazu šumarske inspekcije je počinjeno pustošenje šume kažnjivo po članku 209. Kaznenog zakona.
Zar će Marjan biti manje “splitski” ako bude u vlasništvu RH? S obzirom da i dalje odbijate provesti zakone RH molim vas da nam pravno argumentirate takvo postupanje? Što je još važnije kako ćete i kada omogućiti zakonsko gospodarenje Park šumom, s obzirom da bi model koji zagovarate bio presedan u RH? I sami ste izjavili da je to proces koji će trajati, šta će biti sa šumom u međuvremenu, hoćemo li je pustiti da propadne do kraja, da bismo dokazali da smo bolji i jači od RH koja nam je valjda svima majka domovina - kazala je Vidan.
12:05 - Ante Čikotić (MOST) pitao je tko će podmiriti sudske troškove spora koji će nastati zbog odbijanja potpisivanje tabularne izjave kada DORH pokrene postupak.
- Zašto ne želite da se RH uknjiži na vlasništvo Grada Splita, zašto ne želite provoditi zakon i pitanje vlasništva. Emocija da ćete nekom prepustiti Marjan je suluda, JU je osnovana radi upravljanja. Prestanite se baviti jeftinim i prizemnim emocijama. Kakva je poruka javnost da gradonačelnik ne poštuje zakone RH. Štetite gradu, opciji koju podržavate, netko treba reći dosta vašoj prizemnoj demagogiji.
Ako i dalje ustrajete u tome, ja ću dati zaključak da se većina u Gradskom vijeću suprotstavila zakonima RH - rekao je Ante Čikotić.
Odgovorio mu je gradonačelnik.
- Potpuno je neistinito da ne poštujem zakone RH. Najavljujete tužbu koja ne postoji i koja još nije podignuta. Da provodim zakone dokazuje da smo upisali šumoposjedništvo. Baratate vrlo teškim konstrukcijama i govorite da nećete dalje sudjelovati u radu ako ne potpišem tabularnu izjavu. Zašto ne objasnite zašto bi želite prepisati vlasništvo Splita državi. Vlasništvo je svetinja, vlasništvo grada Splita je neoborivo. To je vjekovima splitsko, vjekovima svetinja.
Kazali ste da se vodim prizemnim emocijama. Ja se vodim ljubavlju prema ovom gradu, ako je to vama prizemna emocija, nemamo o čemu pričati.
Kako ste uspjeli povezati Marjan s Dioklecijanovim podrumima. Podrumi nisu nikada bili upisani u vlasništvu. Vlasnici čestica, kuća na Dioklecijanovim podrumima su imali pravo tražiti etažu ispod. Mi smo uz izmjene zakona i omogućili smo da se natkriveni arheološki prostor mogu izdvojiti i samostalno upisati u vlasništvu. Palača je od pamtivijeka bila državna. Usporedili ste kruške i jabuke, to je neusporedivo. Pričamo o upisu nad Marjanom. Ja vas molim da odgovorite zašto želite predati vlasništvo grada Splita državi - pitao je gradonačelnik.
Čikotić je rekao da on nije pokrenuo ovu "priču" uređenja Marjana. Gradsko vijeće mu je dalo taj zadatak, rekao je.
- Zalažem se za provedbu zakona, među ostalim, jer građani Splita nisu trebali platiti sanaciju Marjana, kada su trebale napraviti Hrvatske šume. Ne mogu vjerovati da je gradonačelnik danas najveći populist u gradu - odgovorio je Čikotić.
11:40 - Vijećnicima se potom obratio Andro Krstulović Opara.
- Napravili smo elaborat koji je jasno ukazao na vlasničko stanje na Marjanu. Dobili smo broj kao šumoposjednik, što smo čekali desetljećima. Zadnjih 100-njak godina ovako kvalitetnog prikaza vlasništva nije bilo.
Da bismo bili šumoposjednici, trebaju se zadovoljiti svi kriteriji, uključujući kultura šume. Status šumoposjednika je jako bitno - kazao je gradonačelnik.
- Upisivanje je velik posao. Odbio sam u dva navrata dati tabularnu izjavu na upis države na vlasništvo na Marjanu. Čestice u usporedniku nisu svedene na vlasnički i sudski registar, pa sve da sam htio, to nisam mogao. Potpis na tabularnu izjavu o prepuštanju vlasništva Park-šume Marjan državi neću staviti, to neću politizirati.
Krešimir Budiša je naglasio da je cijela površina Marjana u smislu vlasništva bila nepoznata.
- Lavčević je bio upisan na četvrtinu posjeda Marjana. To je stanje riješeno.
Po katastarskoj karti, Grad je upisani posjednik, oko dvije trećine Marjana. A trećina je u privatnom režimu. Grad je upisani vlasnik oko dvije trećine šume. Problem je nastao kada je grad zatražio status šumoposjednika i došlo se do vlasništva i sada se zna stanje. Cijeli proces će potrajati - kazao je Budiša.
Šumoposjednici nisu negiranje prava vlasništva pojedinih vlasnika. Uhvatili smo u koštac i uvodimo red, trebamo vašu potporu. Sada je ovo blago ispred nas.
11:10 - Ante Zoričić je naglasio da je Reić izlaganjem otkrio sav jad bivše sustava.
- "Šume su tamo gdje u naravi nisu šume" - bitna je rečenica. Mi smo taoci odluke od 1968. godine i nismo u stanju priznati da groblje, kuća, poljoprivredne površine nisu šuma. To je jer smo kukavice iz straha da nas se ne proglasi neprijatelji Marjana.
Pričamo o nelegalnim građevinama, a 2011. pola grada je legalizirana jer su to zakoni omogućili. Vama to nije omogućeno jer smo kukavice. Živim na Lazarici, 5 kuće je napravljeno u početku legalno. Donošenjem GUP-a one postaju zelena zona, a sve okolo postaju građevinska zona. Mi nemamo hrabrosti promijeniti GUP. Velika je šansa da je Zoričić ušao u Gradsko vijeće da bi mijenjao GUP.
Kuće na Marjanu neće nitko srušiti. Imate dvije plombe i niste ravnopravni s drugim vlasnicima u Splitu.
Ja sam za to da se osnuje radno tijelo da od stručnih ljudi koje bi preispitalo dvije stvari: granice, a drugo - na koji način omogućiti da postanete legalni, a da se više ne može graditi. Jedan od načina je Z6 koji onemoguće nadogradnju i novu gradnju. Ipak, bojim se da ćete naići na nove kukavice i u sljedećem gradskom vijeću - rekao je Zoričić.
- Mislim da vijećnici nisu kukavice. Ne želimo graditi na Marjanu, a želimo živjeti bez posebnog pravnog režima. Sve se može regulirati dosljednom primjenom GUP-a - odgovorio je Reić.
Kristina Vidan odgovorila je Zoričiću da se ne smatra kukavicom.
Nenad Uvodić je rekao da se ne osjeća posramljeno jer je jedan od onih koji je glasao da se g. Reiću da mogućnost da obrazloži svoje stavove.
- G. Reić se poziva na zakone ove države, što je normalno. Ono što mi nije jasno je da izjednačavate pojam baraka i potleušica. Rekli ste i da konzervatori nemaju što raditi na Marjanu. Osim crkvica, tamo je puno suhozidova, masovno su stradali za vrijeme sanacije. Oni imaju prvo biti na Marjanu kada je u pitanju naša baština. Za kraj, ne osjećam se kukavicom - rekao je Uvodić.
- Baraka i potleušica su mi sličan pojam, a nisam građevinar. Što se tiče konzervatora, znam da ima suhozidova. Ali da je Marjan najveće konzervatorsko polje u Hrvatskoj mi je malo čudno.
10:45 - Riječ je uzeo Branko Reić, predstavnik privatnih vlasnika na Marjanu u čijem je vlasništvu trećina površine Marjana.
- Trebamo li biti legalni članovi Upravnog vijeća, sukladno našem pravnom odnosu. Ako poznajete povijest Marjana, donijet ćete lakše odluku - rekao uvodno Reić, a onda se vratio u 1958...
- 1988. 1200 objekata izvučeno je iz Park šume Marjan, legalizirano je. To je Rješenje problematično, donio ga je Zavod za zaštitu prirode SRH. Općenarodne imovina zasnivala se na progonu legalnih vlasnika. To je imovina naroda, danas po zakonima RH imamo društvenu i privatnu imovinu. Demokratske procedure danas nije bilo, a danas postoje načini kako se proglašavaju zaštićena područja. Treba se napraviti prijedlog akta, stručna podloga i javna rasprava s javnim uvodom koji traje određeno vrijeme. 1988. svega ovoga nije bilo.
Rješenje 1988. doneseno je pod grbom i zastavom druge države. Kako danas može važiti jedno takvo rješenje? Nedostaje mu sve, prije svega legitimitet.
Gradski vijećnici, vi ste donijeli odluku da se pokrene upis posebnog pravnog režima za sve parcele na Marjanu. Ne znam što vam se dogodilo, no tu je mnogo pitanja ostalo nerazriješeno. Jedino je g. Blažević pitao što je s naknadom. Park-šuma je relativno nizak stupanj zaštite, Grad mora odrediti naknadu. Gradski vijećnici nisu čuli kolika bi naknada iznosila za više od 100 hektara na Marjana. Čikotić govori da je Marjan najskuplje zemljišta u RH. Gospodine Blaževiću, molim vas da ustrajete u odgovoru koliko će Grad Split koštati proračun Grada za isplatu naknada koje će se morati obaviti i retroaktivno.
Uvođenjem pravnog režima ne poštuju legitimno vlasništvo na Marjanu, jer se ide na to da se u vlasničke listove unesu dvije plombe. Prva je kulturna zaštita, a meni se čini da bi Marjan trebali čuvati rendžeri, a ne konzervatori. Kad pitate konzervatore, oni odmahuju rukom. Marjan je veće konzervatorskog polja od samoga Rima. Tu ima nekoliko crkvica koje treba štiti, a ništa drugo.
Postavlja se pitanje kakva prava uopće imaju vlasnici na svome legalnom pravnom vlasništvu. Ne smijemo ni otpilati bor ako sam nikne. Vijećnici, molimo vas da suspendirate pokrenuti proces upisa posebnog pravnog režima dok se ove nedoumice ne riješe.
Mislimo da RH ima zakone koje mogu urediti postojeće stanje na Marjanu. Park šuma Marjan nastala je donacijom građana Splita. Marom tih ljudi, sadnjom, uređenjem šetnica, skala, Marjan je postao ono što je danas. Oni su to poklonili svom gradu u turbulentnom vremenu, ne nekoj državi, nego svome gradu. To vam nema pravo uzeti ni otac ni majka - rekao je Reić.
Naglasio je da privatni vlasnici nisu predstavnici građevinskih lobija niti da žele novogradnje.
- Moj otac je Marjanu poklonio 10 hektara i pošumljavao ga. Grad mu se odužio tako da su mu kosti bačene u more. Na njegovom zemljištu sagrađene su kuće oficira JNA. Loše se osjećam jer nas mediji diskvalificiraju. 70 i nešto ljudi napravilo je barake na poljoprivrednom zemljištu svojih predaka, ne u šumi. U 26 Park šuma u Hrvatskoj, riješeno je pitanje legalizacije. Jedino to nije slučaj na Marjanu. Moglo se, a nije se htjelo. Predlagala su se tri načina kako riješiti taj problem.
Kada je Reić krenuo govoriti o detaljima povijesti Marjana, čulo se negodovanje u dijelu vijećnika. Tada je intervenirao gradonačelnik i uzeo riječ.
- Može vas biti sram da ne želite slušati govor g. Reića koji je govorio o tragediji splitskih obitelji vezano uz vlasništvo na Marjanu - kazao je ljutito Krstulović Opara vijećnicima nakon što je dio vijećnika negodovao nakon najave Branka Reića da će govoriti o povijesti Marjana.
9:10 - Sjednicu je inicirao MOST-ov Ante Čikotić koji je potpise za njeno održavanje počeo prikupljati još prije dva mjeseca.
Prvi je riječ imao sazivatelj tematske sjednice, Ante Čikotić.
- Ovu tematsku sjednicu inicirali smo svjesni problema i potrebe zaštite Park šume Marjan. Nakon uvida u sve materijale koji su dostavljeni u kontekstu vlasništva i zakonitog gospodarenja Park šumom Marjan, mišljenja sam da će današnja rasprava dokazati da Grad Split i Gradonačelnik generiraju kaos, a da im u tome “ljestve” drže i Ministarstvo poljoprivrede i Državno odvjetništvo, prvenstveno svojom nezainteresiranošću. Ne samo da Park šuma Marjan kao prirodno bogatstvo ne uživa osobitu zaštitu Republike Hrvatske, na koju ima pravo po zakonu, nego je sustavnom nebrigom i zanemarivanjem dovučena u područje pravne nesigurnosti i to kao talac Grada Splita koji je tamo i dalje grčevito drži. Očito je iz dostavljenih materijala, i na tome želim zahvaliti gospodinu Damiru Grubšiću, ravnatelju JU PŠM, da on ne samo shvaća nego i kontinuirano tijekom 2019., od dopisa u siječnju pa nadalje, traži od Grada Splita da se utvrde imovinsko-pravni odnosi te uskladi posjedovno i vlasničko stanje. Pritom pravilno upozorava Grad Split da je s tim pitanjem skopčan TEMELJNI DOKUMENT odnosno Program gospodarenja Gospodarskom jedinicom Park šuma Marjan, i TEMELJNI UPIS u Registar šumoposjednika RH (ožujak 2019.).
Očito ovdje treba apostrofirati i jednu od temeljnih odrednica Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a ta je da VLASNIŠTVO OBVEZUJE. Pokazat će se, a vjerujem da to može potvrditi i ravnatelj JU PŠM, da je NULTA TOČKA ono na što je ovo Gradsko vijeće jednoglasno obvezalo Gradonačelnika u travnju 2018. a to je POKRETANJE POSTUPKA CJELOVITE KATASTARSKE IZMJERE I UTVRĐIVANJE VLASNIŠTVA SVIH ČESTICA ZEMLJIŠTA i evidentiranje šume i šumskog zemljišta unutar obuhvata zaštićenog područja Park šume Marjan, za što smo AMANDMANIMA I NA PRORAČUN 2019. i 2020. tražili milijun kuna, ALI NISMO DOBILI PODRŠKU VEĆINE.
U tome rangu je i UPIS POSEBNOG PRAVNOG REŽIMA PARK ŠUME.
Dalje, u dopisu iz prosinca 2019. ravnatelj JU PŠM poziva i Grad Split i Ministarstvo poljoprivrede da još uvijek nisu otklonjeni problemi vezano uz gospodarenje šumskim ekosustavom, da se U MARJANSKOJ ŠUMI POJAVLJUJU BROJNI POTKORNJAKOM NOVO-ZARAŽENI ALEPSKI BOROVI kao i da NIJE USPOSTAVLJENO ZAKONITO GOSPODARENJE ŠUMOM jer NISU RIJEŠENI VLASNIČKI ODNOSI A DA JE STANJE NA MARJANU TEŠKO.
Pa iako smo, putem medija, mogli čitati o “Božićnom poklonu Splitu i velikoj pobjedi Gradonačelnika nad birokracijom”, ipak je, u kontekstu svega što znamo o ovoj temi a posebno nužnoj novoj izmjeri na Marjanu i činjenici da kod upisa u Registar šumoposjednika podnositelj dokazuje vlasništvo, nejasno NA KOJU SE TOČNO POVRŠINU ODNOSNO NA KOJE KONKRETNE ČESTICE upisao Grad Split kao PRIVATNI ŠUMOPOSJEDNIK u prosincu 2019.
Na gornje pitanje se nadovezuje i sam PRIJEDLOG PLANA MJERA potrebnih za provedbu procesa restrukturiranja JU PŠM, od 13.01.2020. kojeg potpisuje pročelnik gospodin Mate Omazić, gdje se pod točkom 3. PREDLAŽE DA SE POSLOVI GOSPODARENJA ŠUMOM I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM POVJERE HRVATSKIM ŠUMAMA, do provedenog restrukturiranja JU - rekao je u uvodnoj riječi Ante Čikotić.
Predsjednik Društva Marjan, Srđan Marinić, smatra je puno toga u Javnoj ustanovi napravljeno pogrešno do sada.
- Problema vlasništva na Marjanu postao sam svjestan kada sam bio član uprave JU. Do tada nisam znao da je stanje takvo. Da je bilo političke volje, to bi se stanje davno riješilo. Tadašnji ravnatelj Robert Koharević uživao je potporu tadašnjeg gradonačelnika Baldasara. Od 2005. u PŠ Marjan nije noga šumarska ugazila. Zadnji šumar koji je gospodario bio je Josip Borić, otišao je 2005. u mirovinu. Tada je puno ljudi prošli iz Parkova i nasada u JU Park-šumu Marjan. To je bila poražavajuća spoznaja da tada među 52 zaposlenika nismo imali šumari. Kada smo digli galamu oko toga, proglašen sam skoro luđakom jer se govorilo da nam ne treba šumar.
Znalo se da će posljedice dugogodišnjeg nezakonitog biti nesagledive. Nakon provedenog inspekcijskog nadzora zabranjeno je JU izvođenje šumarskih radova. Ta zabrana je trajala tri mjeseca, dok se nije dogodilo usklađenje koje po meni nije zakonito. JU je osnovana po Zakonu o ustanovama i Zakonu o zaštiti prirode. Resorno ministarstvo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. JU nema njihovu suglasnost. Bio bi presedan kada bi JU gospodarila šumom, stoji u dokumentima ministarstava. Dok ne riješimo pitanja vlasništva i ovlasti Javne ustanove, neće biti kako treba.
Da se potpisala tabularna izjava, sav trošak sanacije Marjana pao bi na Hrvatske šume koje imaju stručnjake, mehanizaciju i znanje. Te priče da će nam Marjan uzeti Zagreb su gluposti. Hrvatske šume ostvaruju ogromnu dobit, ali zašto izlažemo grad Split troškovima kojima ne bi trebali. Javna ustanova bila bi u "gospodskoj" ulozi da kontrolira obavljaju li Hrvatske šume svoj posao sukladno zakonu. Da je tako bilo od početka, pitanje je bi li imali ovaj problem s potkornjakom.
Držimo se zakona i dalje neće biti problema - rekao je Marinić.
Nenad Uvodić (Pametno) i pitao je Marinića koje će posljedice za Marjan biti ako JU ostane bez licenciranog šumara.
- Šumar i sada, kada JU nije ovlaštena za obavljanje šumarskih radova, može obavljati monitoring. To nije malo, a sada bi ostali i bez toga.
Ante Zoričić (Popravi grad) pitao je Marinića da osvrt sanacije Marjana i možemo li s ovim vremenskim odmakom reći da je nešto napravljeno krivo.
- Metoda na Marjanu nije bila ispravna. To je mala šuma koja ionako ima veliku otvorenost. Projekt izrade traktorskih vlaka nije napravila ovlaštena osoba. Za ići u sanaciju s korištenjem bagera, pikamera i ostalog... mislim da to nije bilo primjereno za Park-šumu Marjan. Moglo se ići drugačijom metodom, a ono što se dogodilo nakon toga je izašlo iz svih okvira. Na Gradskom vijeću je rečeno da će to biti "branje cvijeća", no to je bilo daleko od "branja cvijeća". Potkornjak je prvi uoči šumar, no onda se čekalo tri godine, da bi se nakon svega ušlo bagerima. Ovdje se moglo čuti da takav pristup ugroziti zaštićenost Marjana. Ovlašteni inženjer nije izradio projekt izrade traktorskih vlaka - odgovorio je Marinić.
Goran Kotur (SDP) je pitao kome ćemo se žaliti ako ne budemo zadovoljni radom Hrvatskim šumama.
- Hrvatske šume su odgovorne državi, a ne nama. Što se tiče lokalnih šuma, smatram da je to jedino dugoročno rješenje za PŠ Marjan. To postoji u većini zemalja EU, točnije 22 do 28, prije svega u zapadnoj Europi, čemu se onda mislimo? Ako je u EU jedan model dobar, zašto se kod nas o tome ne može niti razgovarati. Zašto se Gradu Splitu ne bi omogućilo gospodarenje i upravljanje šumu. Imali bi unazađivanje stanje, lošije rješenje nego sada. Na Marjanu se napravila velika šteta, napravimo da se na Marjanu naprave stvari kako treba. Puno je bolje da se Marjanom gospodari iz Splita nego iz podružnice koja odgovara Hrvatskom saboru - rekao je Kotur.
Marinić je rekao da nema ništa protiv toga da se proglase lokalne šume, i da nitko to nije spomenuo za vrijeme donošenja zakona.
- SDP ima svoje saborske zastupnike i nitko to nije spomenuo. Hoće li Hrvatske šume biti gore nego sadašnje stanje, ne znam, ali gore od ovoga ne može. Ovo je sramota, jeste li vi zadovoljni sadašnjim stanjem. Vi ste omogućili da vinar i voćar gospodari šumom! Da se tada krenulo u rješavanje situacije, problem ne bi eskalirao. Idemo početi poštivati Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode, te Statut grada Splita - rekao je Marinić.
Tonći Blažević (HSLS) pitao je je li predsjednik Društva Marjan ili direktor Hrvatskih šuma i jesmo li riješili problem potkornjaka.
- Nemam veze s Hrvatskim šumama i ako je netko nezadovoljan s njihovim radom na nacionalnom nivou, to sam onda ja. No gradski vijećnici trebali bi poštivati zakon. Ne znam bi li bilo dobro ili loše s Hrvatskim šumama, ne znam, ali ovo ovako ne valja.
Što se tiče potkornjaka, nismo se riješili nametnika. JU upozorava na to. Sada ne postoji program gospodarenja, ne znamo kretanje potkornjaka, ne znamo koliko je ostalo stabala. Rečeno je da će se na tjednoj bazi brojati potkornjak, a ja na godišnjoj razini mi to ne znamo. Po mojoj laičkoj procjeni, na Marjanu ima sada 500-600 stabala koja treba hitno otpilati. JU kaže da nije ovlaštena i sada smo u pat poziciji. Ako jesmo, onda nemamo službeno potvrdu.