Ministarstvo zdravstva provelo je zdravstveno-inspekcijski nadzor u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i Splitu te su utvrdili u određenoj mjeri neopravdane izostanke s radnog mjesta te rad djelatnika iz javnih zdravstvenih ustanova u privatnim ustanovama bez odgovarajućih dopusnica ravnatelja ustanova u kojima su zaposleni, piše 24 sata.
Inspekcija je provedena u zagrebačkom i splitskom KBC-u te dvije privatne zdravstvene ustanove u Zagrebu i tri privatne ustanove u Splitu. Kako stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva, u Zagrebu je utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa, šest za rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, te jedan za odsustvo s posla u radno vrijeme. U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka, 18 težih povreda obveza iz radnog odnosa, 15 za rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te 3 za odsustvo s posla u radno vrijeme.
- Prekovremeni rad, liste čekanja i ostali izazovi u zdravstvenom sustavu ovise o nizu faktora, a ponajprije zahtijevaju potpuno ispunjavanje radnog vremena u javnoj zdravstvenoj ustanovi. Upravo zbog pacijenata i svih savjesnih djelatnika u javnom zdravstvenom sustavu, ne želimo zatvarati oči pred tim nepravilnostima stoga su pojedini slučajevi upućeni nadležnim prekršajnim sudovima, a o istom su obavješteni i ravnatelji ustanova radi poduzimanja mjera sukladno Zakonu o radu - izjavio je ministar Beroš najavljujući da će se i nadalje provoditi sustavni nadzori te činiti konkretni koraci u smjeru postizanja bolje organizacije svih dijelova zdravstvenog sustava i preduvjeta za provedbu reformskih mjera.
'Nije cilj dopunski rad zabraniti'
Navodi kako je ispunjavanje radnih obveza temelj funkcioniranja svakog sustava uključujući i zdravstvenog.
- Prekovremeni rad, liste čekanja i ostali izazovi s kojima se suočavaju i pacijenti i djelatnici zdravstvenog sustava ponajprije zahtijevaju profesionalnost i etičnost na radnom mjestu kao i maksimalnu posvećenost pacijentima, što većina naših liječnika i djelatnika čine. Upravo zbog njih i naših pacijenata, ova zdravstvena administracija ne želi tolerirati utvrđene nepravilnosti od strane pojedinaca u zdravstvenom sustavu kao što to ne bi smjeli ignorirati niti ostali dionici zdravstvenog sustava - istaknuo je ministar Beroš napominjući da su svi ravnatelji javnih zdravstvenih ustanova obvezni aktivno upravljati svim procesima u njihovoj zdravstvenoj ustanovi uključujući i organizaciju rada, korištenje i kontrola radnog vremena djelatnika i ispunjavanje svih obveza prema pacijentima, piše 24 sata.
Privatni zdravstveni sustav dio je, kaže, ukupnog zdravstvenog sustava, ali isto tako mora se znati da privatni sustav nije i ne smije biti nadomjestak određenih neučinkovitosti javnog zdravstvenog sustava.
- O radu u privatnom ili javnom sustavu zdravstva samostalno odlučuje svaki djelatnik u zdravstvu. No, moraju se jasno znati granice gdje završava jedno, a počinje drugo. Zakonske promjene koje su u tijeku upravo su usmjerene na uređenje i tog područja. Uvažavamo prijedloge i izjave Hrvatske liječničke komore koja se zalaže za zadržavanje dopunskog rada liječnika i ukazuje na poslovne procese vezano za prekovremene sate i liste čekanja. Zato još jednom naglašavamo da nije cilj dopunski rad zabraniti nego, upravo suprotno, dodatno urediti to područje kako bi se rezultati vidjeli i u organizaciji i učinkovitosti rada zdravstvene ustanove. Zdravstveni djelatnik koji je zaposlen u javnom sustavu će moći, kao i do sada, raditi u svoje slobodno vrijeme u privatnoj ustanovi uz odobrenje ravnatelja ustanove u kojoj je zaposlen, ali i uz preduvjet ispunjavanja radnih obveza prema pacijentima u javnoj zdravstvenoj ustanovi što će biti i dodatno regulirano revidiranjem Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. To je također i put očuvanja ugleda i motivacije djelatnika koji u potpunosti ispunjavaju svoje radne obveze kao i put zaštite prava pacijenata - izjavio je Beroš.
