Obrazovati se o svom tijelu jedna je od najvažnijih stvari koje možemo napraviti. Tijelo s kojim smo se rodili isto je tijelo koje nosimo kroz život, i s kojim, na kraju krajeva i umiremo.
Ako ne naučimo nešto više o njemu, kako ga njegovati, hraniti, jačati i držati u balansu, ono će nam jako brzo vratiti kroz niz neverbalnih znakova. Ako se oglušimo na njih, velika je tendencija razvoja neke bolesti – riječi su Andrijane Perković (44), bivše prvakinje i rekorderke u plivanju, nagrađene najbolje studentice kineziološkog fakulteta (s nagradom Rektora 1995. godine) i mame četvero djece.
“Suočila sam se s bliskim odnosima koji su bili narušeni i taj period je iz mene izvukao riječi oprosta, pokajanja i bolju komunikaciju s onima koji su je i zaslužili”
Nazvali smo je, a ona je spremno pristala na razgovor s nama. Dapače, voli istupati medijski, ali ne kako bi pričala o svojim uspjesima, nego kako bi uputila savjete koji će koristiti drugim ženama. Na početku nam je kazala čime se trenutno bavi.
– Trenutno radim online program vježbanja, gdje sam okupila žene iz cijele Hrvatske i izvan nje. Nekima od njih sam i mentor što uključuje izradu plana prehrane i konzultacije. Sama sebi sam uspjela isplatiti plaću i od toga trenutno živimo – kazala nam je.
Zanimalo nas je kako uspijeva uskladiti sve obveze.
– Dobra organizacija je ključ svega. Najmanje sam bila organizirana kad su mi djeca bila manja. Onda sam se pogubila u obvezama, pri čemu sam izgubila i samu sebe. Zadnjih nekoliko godina intenzivno učim i gradim znanje u više sfera i sve skupa mi je pomoglo da stavim sebe na prvo mjesto kako bih bila sretna i ispunjena, jer samo takva mogu biti i dobra majka, supruga i domaćica. Kad su dvoje starijih postali punoljetni, shvatila sam da oni grade svoj put i da se ja trebam distancirati i pustiti ih. Shvatila sam da ja moram misliti na svoje zdravlje i sreću i da čuvam i njegujem partnerski odnos – jednostavno će.
Za nama je izazovna godina, a Andrijana se suočila s dosta izazova.
– Protekla godina je bila izazovna za mene jer sam morala komunikaciju uživo zamijeniti onom virtualnom. Naučila sam vještine koje sigurno ne bih da nije bilo izolacije. Puno sam puta na svojim društvenim mrežama išla uživo kako bih davala motivaciju drugima da ne naruše dodatno svoje zdravlje neaktivnošću, velikim stresom i prejedanjem.
Suočila sam se s bliskim odnosima koji su bili narušeni i taj period je iz mene izvukao riječi oprosta, pokajanja i bolju komunikaciju s onima koji su je i zaslužili.
Shvatila sam da smo krhki i minorni na zemaljskoj kugli, a opet toliko moćni jer kad se više nas ujedini, možemo puno toga poboljšati. Mislim da su isplivale istinske vrijednosti i da smo shvatili da nam je potrebno puno manje za sreću. Proteklo razdoblje nas je vratilo na „tvorničke postavke“ i shvatili smo da nas je jurnjava života odvela daleko od onog tko mi doista jesmo. Tako da sam u svemu izvukla najbolje, „zavrnula rukave“ i prilagodila se situaciji – priča nam.
“Već prije toga smo etiketirani kao nacija s visokom stopom pretilosti, osobito kod djece, a ovo je samo produbilo postojeći problem!”
Istaknula je negativne stvari koje je izazvao korona virus.
– Godina je bila izuzetno teška za mnoge, zbog prisilnog ograničavanja kretanja. Već prije toga smo etiketirani kao nacija s visokom stopom pretilosti, osobito kod djece, a ovo je samo produbilo postojeći problem! Osim toga, stvorilo je niz emocionalnih tegoba, s velikim porastom depresije i osjećaja besmisla života – pomalo nam je i tužno ovo rekla Andrijana.
Profesorica Andrijana smatra da se treba što snažnije oduprijeti negativnim aspektima novonastale situacije, vratiti se k sebi, svjesnosti o tome tko smo, što nas veseli i za što smo nadareni.
– Ljudi su protekla dva desetljeća prihvatili virtualnu tehnologiju! Sve nam je nadohvat ruke i stvorili smo si komoditet da bi nam život bio lakši i da bismo imali više vremena. Problem je što dobiveno slobodno vrijeme nismo iskoristili za kretanje, bavljenje rekreacijom i opuštanje! Virtualan svijet društvenih mreža mnogima uzrokuje frustracije jer se uspoređujemo s fotošopiranim isklesanim tijelima, a svoj „dosadni život“ s tuđim životima za koje mislimo da su puno atraktivniji i bolji od našeg. Uz sve navedeno, desilo se da su se mnogi udaljili od svjesnosti tko su! Upali smo u uloge majke, domaćice, supruge, poslovne žene i kad se sve te uloge odmaknu, mi ne znamo tko smo. Ova situacija gdje smo bili prisiljeni biti u izolaciji, pogoršala je cijelu situaciju jer smo se naglo distancirali od većine spomenutog i ostali sami sa sobom. To je uzrokovalo veliku depresiju kod mnogih jer smo se suočili sa stvarima koje smo dugo stavljali pod tepih i sad su došle na red – govori nam.
Rješenje je jednostavno.
– Prvo se moramo sjetiti što nas je radovalo dok smo bili djeca. Ako smo voljeli pjevati, plesati, crtati ili bilo što drugo, vrlo lako možemo shvatiti da to sve i sada možemo raditi!
Da nam za takve sitne radosti ništa ne treba nego odluka da to uvedemo u svoj dan – savjetuje.
Kaže da je u proteklom periodu provela sate i sate učeći nove stvari i usvajajući nova znanja koja joj jako pomažu u njenom poslu. Ustajala bi ujutro i otvorila sadržaj na YouTubeu, koji bi je u tom smislu obogatio, koji bi je odmaknuo od loših vijesti koje su prštale sa svih strana i koji bi je tako usrećio da je bila inspirirana javljati se uživo na svojim društvenim mrežama i svoj žar za životom i dobrim balansom dijeliti kako bi pomogla drugima. U prosincu je imala javljanje uživo tijekom oporavka od korone, kad je i sama imala poteškoća s disanjem, kako bi objasnila vježbe disanja koje su svima korisne za jačanje kapaciteta pluća.
– Osnovna životna vrijednost je dijeliti svoje znanje drugima, kako bi se ono množilo i doprlo do više onih kojima je potrebno. Sve što u životu daješ ti se vraća, pa sam odlučila neka to bude ljubav, empatija i radost. Treba živjeti u trenutku i svaki dan si postavljati sitne izazove – kazuje nam.
Vrijedni savjeti
Upitali smo je koju hranu trebamo izbjegavati.
– Hrana je danas nešto što je dostupno svugdje, na svakom uglu i nesvjesno se konzumira samo iz tog razloga. Danas ljudima treba mnogo edukacije na tu temu, jer mnogi ne znaju što jedu, liječe emocije kroz prejedanje i narušavaju zdravlje. Nijedna hrana u malim količinama nije otrovna, ali trebalo bi izbjegavati hranu koja može dugo stajati na policama dućana jer je bogata aditivima, transmastima i umjetnim okusima (keksi, pekara, slatkiši, junk food, gotovi umaci…). Ljudi su skloni hrani krcatoj šećerom, a da toga nisu ni svjesni. Čak naš mozak jednako odgovara na umjetne zaslađivače pri čemu skače inzulin u krvi i to dovodi do niza problema, o čemu sam također jako puno pričala.
Nisu kalorije iste jer vi nakon neke hrane ne prestajete dalje jesti jer ne osjećate sitost, a pak kad konzumirate neku drugu, nemate tih poriva. Prehrani pristupam vrlo individualno. Obično klijentu kažem da mi slika sve obroke u jednom danu da bih analizirala njegove navike. Samo iskrena komunikacija daje rješenje i rezultat – rekla nam je.
Na kraju smo je upitali koliko bi osoba dnevno trebala biti aktivna.
– Osoba koja je neaktivna i koja živi po principu krevet-kauč-lift-auto-ured-lift-auto-kauč treba uvesti šetnju makar pola sata dnevno, izbjegavati lift i penjati se stepenicama, parkirati auto malo dalje. Dakle, ovisi u kojem smo stupnju neaktivnosti, uvesti male promjene koje će dovesti do većih. Poslije osoba sama shvati benefite kretanja i onda to dodaje sve više i sve češće. Idealno je barem 2 puta tjedno raditi trening snage zbog propadanja mišićne mase, odnosno težnje da je zbog toga očuvamo što duže, o čemu sam mnogo govorila u svojim videima na YouTube kanalu, Instagramu i Facebook stranici – zaključila je Andrijana.
