Jaz između siromašnijeg istoka i juga te bogatijeg zapada i sjevera nikada nije bio dublji – otkrivaju pokazatelji poput pariteta kupovne moći (PPP), kojima se vode i Eurostat i OECD.
U vrhu po kupovnoj moći već su tradicionalno zemlje sjeverne Europe – Norveška, Švedska i Finska, čiji je indeks viši od 120. Indeks kupovne moći Danske prelazi 130, a slična situacija je u Njemačkoj i Nizozemskoj – zemljama u kojima su plaće relativno visoke, a cijene stabilne. Najbolje se s paritetom kupovne moći nose male bogate zemlje poput Luksemburga i Švicarske. Standardi tih dviju država daleko su iznad europskog prosjeka, a ekonomisti kao njihove ključne prednosti ističu visoku produktivnost, jake institucije i stabilna tržišta rada, što omogućava realan rast plaća unatoč inflaciji.
Francuska i Velika Britanija i dalje su među razvijenijim zemljama Europe, ali bilježe stagnaciju kupovne moći. Prema podacima Eurostata, inflacija je u njihovim slučajevima značajno nadjačala rat plaća, što se posebno odnosi na energente i hranu.
Složena situacija je na jugu Europe – Španjolska indeks kupovne moći drži na 60, a za Portugal on iznosi tek oko 60.
Što se tiče Balkana...
Zemlje istočne i srednje Europe pokušavaju uhvatiti korak, ali još uvijek se ne izjednačavaju sa zapadom. Češka prelazi 90, dok Poljska s indeksom 94 drži stabilan rast.
Rumunjska i Bugarska i dalje zaostaju za zemljama EU-a, ali su u posljednjih desetak godina značajno smanjile razliku.
Što se tiče Balkana, zemlje te regije nalaze se na donjem dijelu ljestvice kupovne moći. Slovenija i Hrvatska relativno su stabilne s indeksom kupovne moći oko 80, dok ostale zemlje regije ostaju u zoni nižeg standarda. Srbija je, prema podacima i karti objavljenoj na stranici Statista, na samom dnu zemalja u regiji.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku i Narodne banke Srbije, inflacija je u prethodnim godinama najviše pogodila osnovne životne troškove kao što su hrana, energija i stanovanje, piše Nova.rs.
Istovremeno, struktura gospodarstva i dalje je fokusirana na sektore s nižom dodanom vrijednošću, što ograničava rast plaća, a cijene određenih proizvoda u Srbiji su čak iznad europskog prosjeka.
