Izmjenama zakona predviđeno je povećanje sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, a maksimalni iznos sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite udvostručio bi se – sa 265,45 na 530,89 eura (s 20.00 kuna na 4.000 kuna)
Dok jednome ne smrkne, drugome ne svane! Istodobno dok Vlada podiže prihodovni cenzus na osnovi kojega širi broj korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja kojima ga pokriva država, sprema se veliko poskupljenje cijena zdravstvenih usluga, između 30 i 35 posto, za one koji dopunsko zdravstveno osiguranje nemaju, piše Večernji list.
Poskupjet će, doduše, za sve, no oni koji nemaju dopunsko, to će platiti sami: prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno je povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge, a maksimalni iznos sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite udvostručio bi se – s 265,45 na 530,89 eura (najava je bila u kunama: s 2000 kuna na 4000 kuna). Cilj je povećati prihode pružatelja zdravstvene zaštite za 125 milijuna kuna godišnje. Logično. Država odnekud treba financirati širu listu onih kojima plaća.
– Preliminarne procjene pojedinih osiguravatelja govore o povećanju izdataka za štete dopunskog od 15 posto do 20 posto. Dodatnim povećanjem iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite stvaraju se novi dodatni troškovi za buduća razdoblja, za koje bi svaki prudentni pružatelj usluge osiguranja morao predvidjeti i mjeru povećanja premije – kaže direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković i pojašnjava da im je člankom 91. Zakona o osiguranju propisana obveza da osiguraju dostatnost premije osiguranja, odnosno da ih formiraju na način da su u stanju trajno ispunjavati preuzete obveze iz osiguranja. Ako bi se izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju usvojile u inicijalno predloženom obliku, došlo bi, ističe, do znatnog povećanja izdataka za štete i HZZO-u i svim osiguravateljima u tolikoj mjeri da bi pravila aktuarske i osigurateljne struke te pravila upravljanja rizicima dovela do potrebe povećanja cijena kako bi ta linija poslovanja uopće bila održiva.
Allianz nije mijenjao cijene polica zdravstvenih osiguranja prema građanima ni nakon odluke Komore o poskupljenju iako su im cijene ugovornih zdravstvenih ustanova rasle od 10 do 50 posto, što se odražava na troškove i visinu šteta po policama. No nakon najava poskupljenja minimalnih troškova sudjelovanja od strane države, analiziraju potencijalno povećanje premija. Novo poskupljenje razmatraju i u Uniqi nakon što su lani u veljači prilagodili cijene, a godišnji limit za pokriće troškova doplata za lijekove s dopunske liste povećali s 1200 kuna (159,27 eura) na 3000 kn (398,17 eura).
– Vjerujemo da će nove cijene zdravstvenih usluga za osiguranike bez dopunskog zdravstvenog osiguranja kojima se pokušava ublažiti teško stanje u zdravstvu motivirati građane koji nemaju dopunsko da ga ugovore – uvjereni su u Uniqi.
Croatia osiguranje poskupjelo je dodatno zdravstveno osiguranje sredinom rujna 2022. između 15 i 20 posto za nove ugovore, slijedom povećanja cijena usluga suradnih zdravstvenih ustanova i HLK. Poručuju da izmjene zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ne sadrže važnije reformske promjene javnog i privatnog zdravstvenog ustava te da će osiguravatelji koji provode dopunsko zdravstveno osiguranje jednostavno plaćati višu cijenu participacije.
Generali osiguranje nije mijenjao cijene više godina, a o novim cijenama se ne očituju dok ne znaju u kojem će obliku izmjene zakona biti usvojene. U Wieneru kažu da su se cijene najčešće korištenih zdravstvenih usluga vanjskih partnera za dodatno zdravstveno osiguranje povećale u rasponu od 30 posto do čak 90 posto.
Skuplji uređaji, pomagala, rad
– Primjerice, cijena specijalističkog pregleda uvećana je 37 posto, kontrolnog specijalističkog pregleda 76, EKG-a 88, UZV štitnjače 47 te PAPA testa 51 posto – preciziraju u Wieneru, koji još nije mijenjao cijene dodatnog zdravstvenog osiguranja, ali će uskoro ponuditi redizajnirane programe s novim cijenama. Osiguravatelji ističu kako su uslijed inflacije rasli troškovi zdravstvenih usluga, medicinskih uređaja i pomagala, ali i cijena rada, javlja Večernji list.
Liječničke usluge bit će prosječno skuplje 20 posto
No dok HZZO odluku o poskupljenjima može primjenjivati kad god to zakonodavac odluči, privatni osiguravatelji koji tu uslugu pružaju ne mogu jer su oni, za razliku od HZZO-a, obveznici Zakona o osiguranju i za njih to nosi niz usklađenja. Zato su od države zatražili odgodu te je, kako otkriva Pauković, predlagatelj zakona djelomično usvojio njihove primjedbe i povećanje sudjelovanja u troškovima zdravstvenih usluga odgodio za 1. rujna 2023. Prethodno je već u srpnju 2022. Hrvatska liječnička komora objavila novi cjenik s višim minimalnim cijenama liječničkih usluga privatnih liječnika – rast HUO procjenjuje na prosječnih 15 do 20 posto, a osiguravatelji kažu da su neke usluge skuplje i 90 posto.
